OSNOVNI PODACI

Božidar Grubišić

Povratak na Članstvo i članove

• uz pomoć prof. Buriana bio je obnovljen Dětsky koutek.
• 1953. izašao je prvi godišnjak Českého lidového kalendáře.
• postupno su uvođene nove edicije - Knihovna Jaro, Divadelná knihovna i Knihovna krajanské tvorby.
• otpočelo je i izdavanje udžbenika za škole češke manjine,
• 1961. je uveden i literarni prilog Jednote pod nazivom Studnice, a izašao je i prvi broj kulturnog povremenika Přehled.

Pod njegovim su vodstvom zatražene i dobivene prve republičke dotacije za manjinsko izdavaštvo.

Božidar Grubišić 1965. seli u Zagreb i do 1980. radi kao urednik na Radio Zagrebu. Potom je dvije godine urednikom latiničkog izdanja dnevnika Borba (1980.-1982.) u Zagrebu, godinu dana predsjeda Skupštini općine Trešnjevka u Zagrebu, te do mirovine (1986.) radi na tadašnjoj Televiziji Zagreb (s kojom je surađivao još od 1979.) kao urednik Kronike Čeha i Slovaka.

Pored sudjelovanja u aktivnostima čeških beseda u Daruvaru i Zagrebu, te u Savezu Čeha, Grubišić je bio aktivan i u novinarskoj organizaciji. Članom Hrvatskog novinarskog društva postao je 1949., te je obavljao niz dužnosti, pa i pri Savezu novinara Jugoslavije. Vodio je aktiv novinara Slavonije, Moslavine i Podravine, radio u Udruženju lokalnih glasila, a nekoliko je godina bio i glavnim urednikom daruvarskih novina Vjesnik komune.

Pored toga, dugi je niz godina Božo, kako su ga uglavnom zvali, posvetio društveno angažiranome radu, pa je tako djelovao u Savezu invalida rada, a bio je i jedan je od osnivača Hrvatsko-češkog društva u Zagrebu.

Evo kako je Hrvatsko - češko društvo ocijenilo njegovo djelovanje 6.10.1999.:

"Hrvatsko - češko društvo drži da je g. Božidar Grubišić osvjedočeno dugi niz godina djelovao u korist češke manjine u Hrvatskoj, te hrvatsko - čeških veza i odnosa, kako na području svoga profesionalnog tako i volonterskog angažmana.

Uzme li se u obzir činjenica, da se pretežit dio tih njegovih aktivnosti odvijao u uvjetima bitno različitim od današnjih, potrebno ih je objektivno sagledati i vrednovati, a to znači ustvrditi:

• kako je bilo bitno svojski se trsiti na uspostavi pozitivnog ozračja spram češke manjine u Hrvatskoj, pogotovo u vrijeme zahlađenih odnosa tadašnje Čehoslovačke i Jugoslavije, a ništa lakše nije bilo djelovati na dobrobit hrvatsko - čeških odnosa u cjelini;
• da nije bilo ljudi poput Božidara Grubišića, teško bi češka manjina u novim prilikama devedesetih godina, sudjelujući u preoblikovanju sustava, imala uporište za zalaganje na pitanjima stečenih prava i ostalih uvjeta svoga opstanka i razvoja;
• g. Grubišić, bez svake sumnje, nije bio jedini aktivni akter tih dugogodišnjih nastojanja, ali je svojom spremnošću za suradnju uvijek bio u žiži zbivanja, jasnim činima i izražavanjem svoga mišljenja, bilo da je izravno obavljao zadatke, bilo da je pomagao drugima;
• g. Grubišić je osobnost u svakom smislu, širokih pogleda, nepresušnih ljudskih, intelektualnih, moralnih i u demokratskom svijetu priznatih kvaliteta.
• uživao je i uživa ugled u sredinama u kojima je živio i djelovao, pri čemu su osobna požrtvovnost, iskrena nastojanja, optimizam i pragmatičnost, dobro poznati i prihvatljivi svima s kojima je surađivao ili surađuje;
• kako je i devedesete godine dočekao uz češku manjinu, čiji je pripadnik, to je njoj i svojoj domovini Hrvatskoj nastavio krčiti europski put, zalažući se za osnivanje Hrvatsko - češkoga društva u Zagrebu, kao spone između Hrvata i Čeha u RH, odnosno između dviju zemalja (unatoč već narušenom zdravlju), te se izravno zalažući za osnivanje pandan društva u ČR;
• da je, vrednujući njegova zalaganja, Hrvatsko - češko društvo g. Grubišiću dana 15.3.1998.g. dodijelilo Priznanje za višegodišnje ustrajno i plodonosno zalaganje i djelovanje na ostvarivanju programa i zadaća HČD."