OSNOVNI PODACI
dr.sc. MIROSLAV JILEK
Dr. sc. Miroslav Jilek je osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje završio u Daruvaru. Godine 1964. upisao je studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao 1969. Iste je godine upisao poslijediplomski interdisciplinarni studij na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja urbanih i prostornih znanosti. Magistarski rad na temu: Mogućnosti i perspektive urbanih funkcija Karlovca, obranio je 1974., a doktorski rad iz područja sociologije na temu: Problemi empirijskih istraživanja stilova života, obranio je 1997. godine na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1971. pa sve do iznenadne i prerane smrti Miroslav Jilek, po narodnosti Čeh, bio je zaposlen u Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Katedri za metodologiju znanstveno - istraživačkoga rada.
Godine 1974/1975. godine boravio je na studijskoj specijalizaciji u Leicesteru (U.K.), u Centru za istraživanje masovnih komunikacija (University of Leicester, Centre for Mass Communication Research).
U braku je bio od 1974. godine i imao je sina.
Iznenadna i prerana smrt prekinula ga je u realizaciji mnogih projekata koje je već konceptualizirao i u kojima je već narednih mjeseci trebao sudjelovati.
Znanstveni rad
M. Jilek je što samostalno, što u koautorstvu objavio brojne eseje, znanstveno-istraživačke i stručne članke i znanstveno-istraživačka izvješća. Od toga se 4l objavljeni tekst temelji na empirijskim analizama i istraživanjima. Radovi su usmjereni na područje sociologije grada i prostora, sociologije kulture, sociologije mladeži, sociologije masovnih komunikacija, sociologije slobodnog vremena i turizma, sociologije životnih stilova, sociologije religije i dakako, metodologije znanstveno-istraživačkoga rada u području društvenih znanosti.
Kako je Jilek među prvima, sociološki obrazovanim istraživačima, organizirao i suorganizirao prve empirijske analize i istraživanja nekih područja društvenoga života, to je najčešće sam formulirao konceptualno metodologijska polazišta i instrumente empirijskih istraživanja. Rijetki su istraživači u svojoj istraživačkoj praksi uspjeli primijeniti gotovo sve metode istraživanja, od nestrukturiranog sudjelujućeg promatranja, preko intervjua, anketa, analiza sadržaja, pa do akcijskog eksperimentiranja i kompleksne metodologije istraživanja, što je Miroslavu Jileku uspjelo.
Objavljeni radovi, kako u domaćim, tako i u inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima i drugoj periodici, te knjige, bilo da su samostalne ili u koautorstvu, zaokružuju znanstveno-stručni opus karakterističan za izvornoga znanstvenika, znanstvenika koji je, uvijek, i znalački i iskustveno pristupao proučavanju i analizama područja društvenoga života koja su bila aktualna i urgentna. U analitičko-teorijskom obzoru uvijek je postavljao pitanje o korisnosti i upotrebljivosti raznih teorijskih i znanstveno-istraživačkih aktivnosti, a u svrhu povećanja kvalitete života stanovništva.
Međunarodni projekt
Osim sudjelovanja u znanstveno-istraživačkim projektima Zavoda za sociologiju M. Jilek je sudjelovao od 1983. do 1988., kao član hrvatske znanstveno-istraživačke grupe, u međunarodnom komparativnom istraživanju Bečkoga centra na temu: Turizam u svome sociokulturnome kontekstu kao činitelj promjene (Tourism in Its Socio-Cultural Context as a Factor of Change, European Coordination Centre for Research and Documentation in Social Sciences). Na konferenciji u Varšavi, u koautorstvu, Jilek je postavio teorijski koncept istraživanja, na konferenciji u Birminghamu (U.K.) osnove metodologijske koncepcije, a na konferenciji u Llangollenu (Wales, U.K.) osnovu statističke obrade rečenoga projekta. Sudjelovao je, također, na međunarodnom internet simpoziju o metodologiji u društvenim znanostima i pedagogiji 2005. godine. (Simpozij je organiziran u suradnji Ljubljanskog sveučilišta, Sveucilista u Varšavi i iz Los Angelesa, a postao je redovito sastajalište znanstvenika i mjesto razmjene znanja i iskustva).
Nastavni rad
Na Katedri za metodologiju dr. sc. Miroslav Jilek izvodio je sve programe, od asistiranja na predmetu Statistika II, preko samostalnog izvođenja nastave na kolegijima Kompleksna metodologija i Posebne metode, do izvođenja nastave iz Metoda istraživanja, Sociologije hrvatskoga društva, Praktikuma iz Metoda istraživanja i Sociologije turizma.
Na prvoj godini Studija sociologije i antropologije izvodio je nastavu iz Metoda istraživanja I. U okviru predmeta Hrvatsko društvo izvodio je nastavu iz kolegija Hrvatsko društvo II. za studente druge godine studija. U tome je kolegiju formulirao novi program i znanstveno-istraživački projekt: Civilno društvo u Hrvatskoj. Na trećoj godini izvodio je nastavu iz Praktikuma III. Metoda istraživanja.
Na Ekonomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu izvodio je nastavu iz Sociologije turizma.
Tijekom svojega nastavnoga djelovanja, u kontinuiranome kontaktu sa svojim studentima, osobito stoga što i nastavni kolegiji zahtijevaju suradnju i ustrajnost pri izvršavanju istraživačkih zadataka, Jilek je pripadao onoj grupi nastavnika Odsjeka za sociologiju kod kojega su studenti iznimno često birali diplomske radove. Kako se nije precizno vodila evidencija do unatrag nekoliko posljednjih godina, proizlazi da je, što kao mentor, što kao član povjerenstva za obranu, sudjelovao u obrani 12 diplomskih radova, jednoga magisterija i jednog doktorata.
Miroslav Jilek je napisao oko 70 znanstvenih radova i znastveno istraživačkih projekata i studija, te drugih stručnih i esejističkih radova. Nažalost, mnogi su radovi započeti, ali nedovršeni, pa time ostali i neobjavljeni.
Profesionalna i građanska aktivnost
Dr. sc. Miroslav Jilek sudjelovao je, gotovo redovito i to sa saopćenjima na sociološkim ljetnim školama i Danima Rudija Supeka. Bio je inicijatorom i suosnivačem Sekcije za menagement i poduzetništvo pri Hrvatskome sociološkome društvu. Članom toga društva bio je od njegova utemeljenja. Od 1990. do 1993. bio je i članom uredništva Revije za Sociologiju.
Pored toga, M. Jilek je bio suosnivač i sudionik u radu četiri udruge civilnoga društva, od kojih i Hrvatsko-češkog društva. (mj)
