Brončani Andrija Mohorovičić u Klementinumu, još jedna nova „hrvatska“ ploča u Pragu

Igrom slučaja, dan prije otkrivanja spomen-ploče u čast Marije i Stjepana Radića, 22. rujna 2011.  u Pragu je svoju spomen-ploču  dobio i geofizičar Andrija Mohorovičić, koji je ondje studirao od 1875. do 1878. Ploča se nalazi u samom središtu grada, u Klementinumu, nekadašnjoj zgradi Filozofskog fakulteta, a danas Nacionalnoj knjižnici. Na ploči se nalazi i Mohorovičićev portret, rad češkog kipara Martina Zeta, a u akciji njenog postavljanja sudjelovalo je i Hrvatsko-češko društvo, koje je još 2009. pomoglo u uspostavljanju kontakata između hrvatskih i čeških geofizičara.

Ploču su zajednički otkrili predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, direktor Slavenske knjižnice (odjela Nacionalne knjižnice) Lukáš Babka i prorektor Karlova sveučilišta u Pragu Jan Skrha. Na ploči je češki i hrvatski tekst koji glasi. „Andrija Mohorovičić (1857.-1936.), hrvatski geofizičar, koji je 1910. otkrio graničnu plohu između Zemljine kore i gornjeg plašta, studirao je ovdje u Klementinumu na Karlovom sveučilištu u Pragu od 1875. do 1878. O stotoj obljetnici otkrića ploču postavljaju Sveučilište u Zagrebu, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski geološki institut, Národní knihovna České republiky i Hrvatsko-češko društvo.“ Ploča je smještena u dvorištu Klementinuma, ispred ulaza u Kapelu zrcala, gdje svakodnevno prolaze brojne turističke grupe.

Članovi Hrvatsko-češkog društva prisustvovali su otkrivanju ploče u Mohorovičićevu čast odmah po dolasku u Prag, a s nama je doputovao i ravnatelj Zavoda za geologiju Hrvatskog geološkog instituta Ivan Hećimović. „Danas je dan koji obilježava dugu i plodnu suradnju između Hrvatske i Češke. Prag je dugo godina bio znanstvena i sveučilišna prijestolnica hrvatskog naroda. Mnoge ideje u 20. stoljeću na jug su stigle upravo iz Praga, iz Češke", rekao je Luka Bebić, dok je Jan Skrha za Mohorovičića kazao: „Ponosni smo što je bio ovdje i što je i na nama dio zasluga".

Hrvatska Mohorovičiću može zahvaliti osnivanje seizmološke i meteorološke službe, a bavljenje problemima seizmologije donosi mu svjetsku slavu.

Mohorovičićevo otkriće diskontinuiteta, granice između Zemljine kore i plašta, najveće je znanstveno otkriće u potpunosti ostvareno isključivo u Hrvatskoj.

Analizirajući potres u Pokupskom od 8. listopada 1909. Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova blizih potresa kroz Zemlju i tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi analize seizmograma utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom (Moho), a njegovo je postojanje potvrđeno na čitavoj Zemlji. Mohorovičić je zagrebačku seizmološku postaju početkom 20. stoljeća opremio najmodernijim seizmografima, čime ju je doveo na razinu najbolje opremljenih u svijetu. Nabavkom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i službu točnog vremena.

Osim Radića i Mohorovičića, svoja obilježja u Pragu od ranije imaju još dva hrvatska velikana i praška studenta- izumitelj Nikola Tesla i nobelovac Vladimir Prelog, također na inicijativu Hrvatsko-češkog društva. I njih su otkrili najviši hrvatski dužnosnici- Teslinu ploču 2006. je otkrio tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a Prelogovo poprsje 2008. tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader. Najpoznatija «hrvatska» ploča je ona u čuvenoj pivnici Kod Fleka, podignuta 2001., na kojoj piše da je ovdje 1911. osnovan Hrvatski nogometni klub Hajduk. Akciju „popločavanja“ Praga Hrvatsko-češko društvo nastojat će nastaviti i dalje, jer još je mnogo hrvatskih velikana koji su u Pragu ostavili trag ili proveli dio života.

Martin Zet, autor spomen-ploče A. Mohorovičića, desno od njega Lenka Kopřivová, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj,
iza nje češki veleposlanik u Hrvatskoj Karel Kühnl.