U Bjelovaru predstavljena knjiga Ivan Meštrović i Česi i novi broj glasila Susreti
U Gradskom muzeju u Bjelovaru 29. svibnja 2019., u sklopu proslave 39. Međunarodnog dana muzeja i 70. obljetnice Gradskog muzeja Bjelovar održano je predstavljanje monografije Ivan Meštrović i Česi: Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti koju su 2018. objavili Muzeji Ivana Meštrovića i Hrvatsko-češko društvo, a autori su Barbara Vujanović, Dalibor Prančević, Marijan Lipovac i Jiří Kuděla.
Bogato ilustrirano izdanje podijeljeno je u četiri cjeline te je dvojezično s tekstovima na hrvatskom i engleskom, kao i sa sažecima na češkom jeziku. Monografija mnogima približava brojne detalje koji osvjetljavaju hrvatsko-češke veze u kojima je upravo Ivan Meštrović imao značajnu ulogu – kako umjetničke, tako i one političke.
Predstavljanju publikacije u bjelovarskom muzeju sudjelovali su autorica i viša kustosica Barbara Vujanović te autor i predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac. Nazočna je bila i zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije iz redova češke nacionalne manjine Tanja Novotni Golubić koja je okupljene podsjetila na tople i prijateljske odnose između dva naroda koja već i kroz povijest dijele brojne sličnosti.
Barbara Vujanović je govorila o Meštrovićevim odnosima s češkim umjetnicima i političarima i navela sve spone koje je Meštrović dijelio sa Češkom, istaknuvši da je Meštrović, od samih početaka, svoja djela stavljao i u funkciju kulturne diplomacije. Posebno je istaknula njegovu povezanost s Tomášom Masarykom i njegovom obitelji čije članove je i portretirao, a jedno od svojih posljednjih djela, spomenik Antonína Dvořáka u New Yorku, izradio je na nagovor Masarykove kćeri Alice.
Marijan Lipovac govorio je o hrvatsko-češkim odnosima u Meštrovićevo doba, koje je bilo ispunjeno burnim promjenama jer su nakon 1918. Hrvati i Česi, nakon gotovo četiri stoljeća, prestali živjeti u zajedničkoj državnoj zajednici. Opširnije je govorio i o važnosti Tomáša Masaryka kazavši da je bio dosljedni humanist i demokrat, i to u vrijeme kad se demokracija nije pretpostavljala sama po sebi, nego je funkcionirala tek u nekoliko država Europe. „Demokraciji je Masaryk dao etičku, pa čak i vjersku dimenziju te je govorio da je ona ostvarenje Božjeg poretka na Zemlji i da proizlazi iz Isusovog učenja o potrebi međusobne ljubavi među ljudima. Svojom vizijom i upornošću Masaryk je uspio uvjeriti velike sile, pobjednice u Prvom svjetskom ratu, o potrebi da se umjesto preživjele Austro-Ugarske stvore samostalne nacionalne države, među kojima i zajednička češko-slovačka država, odnosno češko pitanje učinio je svjetskim. Za usporedbu, Hrvati u to vrijeme nisu imali političara koji bi pred velikim silama artikulirao hrvatske nacionalne interese i potrebu stvaranja samostalne Hrvatske na koju smo morali čekati iduće povoljne međunarodne okolnosti koje su nastupile tek 70 godina kasnije, slomom komunističkih režima i poretka uspostavljenog nakon 1918.“, rekao je Lipovac koji je također predstavio i novi broj glasila Hrvatsko-češkog društva Susreti.
Na predstavljanju koje je moderirala viša kustosica Silvija Sitta nastupio i Bjelovarski trio, kojeg čine talentirani glazbenici i profesori u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog: Vanda Novoselec, Viktor Ključarić i Vedran Milić.
