U Zagrebu održan razgovor o vezama Miroslava Krleže s Česima
U sklopu 8. Festivala Miroslav Krleža, 4. srpnja 2019. u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža na Krležinom Gvozdu u Zagrebu održan je razgovor na temu Krleža na češkom – Krleža i Česi posvećen recepciji Krležinog djela u Češkoj, njegovom pogledu na pojedine događaje iz češke povijesti i vezama s pojedinim Česima. Tribinu je suorganiziralo Hrvatsko-češko društvo, a o najvažnijim pojedinostima o ovim temama govorio je predsjednik te udruge povjesničar i bohemist Marijan Lipovac.
Prema njegovim riječima, do danas su u Češkoj izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, među kojima i dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965.–2000. i 2013.).
Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u periodu između dva svjetska rata šest je prijevoda na češki i dva na slovački. Njegova drama Gospoda Glembajevi izvedena je u Brnu 1931., u režiji Branka Gavelle, 1932. u Olomoucu, i 1937. u Pragu u režiji Zvonimira Rogoza, dok su novele iz zbirke Hrvatski bog Mars, objavljene na češkom 1931., zbog slične tematike bile uspoređivane s romanom Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka. »Iako se Krleža nije uklapao u službenu kulturnu politiku ni Kraljevine Jugoslavije ni Čehoslovačke, svojom književnom veličinom uspio se probiti među češku publiku uspješnije nego mnogi podobniji književnici«, rekao je Lipovac, istaknuvši da se nakon dva desetljeća prekida zbog Drugog svjetskog rata i razlaza Jugoslavije sa zemljama istočnog bloka Krleža ponovno vratio među češku publiku krajem pedesetih godina kad se ponovno počinju izvoditi njegove drame i izdavati njegova djela. U tome je veliku ulogu imao najpoznatiji češki kroatist Dušan Karpatský zahvaljujući kojem su Krležina sabrana djela na češkom i objavljena, i to u dva navrata u razdoblju kraćem od 50 godina. Potkraj života Krleža je upravo Karpatskom namjeravao povjeriti uređivanje svoje ostavštine, što se ipak nije ostvarilo.
Kao jednu od najvažnijih poveznica Krleže s Češkom Lipovac je istaknuo činjenicu da je Krleža svoj najpoznatji roman, Povratak Filipa Latinovicza, napisao u Zbraslavu kraj Praga početkom 1932. tijekom dvomjesečnog boravka u Čehoslovačkoj. Autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović govorio je o svom nedavnom boravku u Češkoj gdje je posjetio i nekadašnji hotel Chlad u Zbraslavu u kojem je Krleža boravio. Prema njegovim riječima, okolni pejzaž ima sličnosti s pejzažima u romanu Povratak Filipa Latinovicza. Matović se susreo s glumcima koji su glumili u Krležinim dramama, a među njima se posebno ističe Petr Kostka koji je u Glembajevima 1960. glumio Olivera Glembaja, 1977. Pubu, a 2014. Fabriczyja. U toj izvedbi Glembajevih koja je u Vinohradskom kazalištu u Pragu trajala do 2017. ulogu barunice Castelli glumila je Dagmar Havlová, supruga nekadašnjeg češkog predsjednika i književnika Václava Havela. Od 2010. u praškom kazalištu Činoherní klub izvodi se Krležina drama Leda.
Na skupu su sudjelovali i glumci Petra Kurtela i Mladen Vujičić koji su čitali Krležine tekstove povezane s Češkom, među kojima i dnevničke zapise u kojima vrlo skeptično piše o Praškom proljeću 1968. predviđajući njegov slom zbog položaja u kojem se Čehoslovačka nalazila tijekom hladnoratovske podjele Europe. Pročitana su i Krležina pisma supruzi Beli u kojima opisuje svoj boravak u Češkoj, kao i Krležino svjedočanstvo o tome kako je svom prijatelju Jaromíru Dubskom, arhitektu češkog porijekla, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu.
Tijekom razgovora predloženo je da se u Zbraslavu u Krležinu čast postavi spomen-ploča koja bi podsjećala da je ovdje napisan roman Povratak Filipa Latinovicza.
Marijan Lipovac
