Glasilo Susreti predstavljeno u Sisku u sklopu Dana češke kulture

Hrvatsko-češko društvo predstavilo je 20. rujna 2019. najnoviji broj svog glasila Susreti u Češkoj besedi Sisak u sklopu Dana češke kulture.

Susrete je predstavio predsjednik Hrvatsko-češkog društva i urednik Susreta Marijan Lipovac koji je posebno istaknuo teme vezane uz sisačko područje, kao što je tekst posvećen kiparu i slikaru Ivici Antolčiću, rodom iz Komareva, koji je umro u siječnju 2019. u 91. godini života kao najstariji član Hrvatsko-češkog društva. Podsjetio je i na češke glazbenike koji su djelovali u Sisku o kojima u tekstu o češkim glazbenicima diljem Hrvatske piše Alen Matušek: to su Josef Procházka, Julius Fučík, Karl Marek i František Medřicky. Među uspjesima HČD-a o kojima se izvještava u Susretima spomenuo je imenovanje Ulice Stjepana Radića, rodom iz obližnjeg Trebarjeva Desnog, u Pragu 2018. uoči 90. godišnjice Radićeve smrti.

U sklopu Dana češke kulture članica Hrvatsko-češkog društva dr. sc. Jasenka Kranjčević održala je predavanje na temu Česi – naši prvi arhitekti i turisti, a u prostorijama sisačke Češke besede bila je postavljena i istoimena izložba koja je već gostovala u nekoliko hrvatskih i čeških gradova. Ona je istaknula da su Česi na hrvatskoj obali bili ne samo među prvim turistima, nego i među prvim investitorima i i arhitektima turističkih objekata. Češki arhitekti Jan Kotĕra, Carl Seidl, Emil Králíček, Josef Schulz, Adolf Loos, Matěj Blecha, Josef Hoffmann i drugi osmislili su i oblikovali kupališta u Baški, Opatiji, Voloskom, Lovranu, Dubrovniku, kao i prve hotele na Plitvicama i u Makarskoj. U Baški je do danas u nepromijenjenom obliku ostala sačuvana kupališna zgrada Matěja Bleche iz 1911. i kao takva jedinstven primjer kupališnog objekta na Kvarneru. Ona je realizirana uspješnim poslovanjem zadruge Hrvatsko-češkog morskog i klimatičnog kupališta Baška koje je osnovao Čeh Emil Geistlich.

Zanimanje Čeha za Jadran bilo je uvjetovano različitim političkim, gospodarskim, zdravstvenim, umjetničkim, sportskim, književnim, etnološkim i drugim razlozima, a rezultiralo je njihovim brojnim posjetima obali, ali i drugim dijelovima Hrvatske. U Pragu je 1888. osnovan Klub čeških turista koji je organizirao putovanja u različite dijelove Hrvatske. Detalji i dojmovi s putovanja čeških turista opisivani su kroz putopise u češkim časopisima, što je vrlo brzo potaknulo i interes ne samo drugih putnika, nego i čeških investitora. Tako se primjerice, Johann Nepomuk von Harrach, češki grof i političar te mecena umjetnosti i znanosti, zalagao za razvoj industrije, poljoprivrede i turizma u Dalmaciji i u Beču osnovao Društvo za gospodarsko podizanje Dalmacije.

Društvo je 1909. dalo izraditi pet tehničkih osnova za hotele u u Trogiru, Kaštelima, Trstenom, Dubrovniku i Savini kod Herceg Novog, a poticalo je i tiskanje turističkih vodiča u svrhu promocije Dalmacije. Među češkim arhitektima posebno se ističe ime Jana Kotĕre koji je eksterijere i interijere oblikovao u stilu funkcionalizma te eksperimentirao s kubizmom u arhitekturi. Kotĕra je projektirao za eksluzivne turističke destinacije poput Dubrovnika i Opatije.

Jiří Stibral i Alois Zima radili su za češke investitore hotelsko-kupališni kompleks u Kuparima u uvali Srebreno kod Dubrovnika između 1919. i 1931., a prvi hotel na Plitvičkim jezerima na Velikoj poljani projektirao je 1896. Josip Dryák. Jasenka Kranjčević istaknula je i arhitekte Lava Kaldu koji je projektirao zgradu Hrvatskog sabora u Zagrebu, kao i češke domove u Zagrebu, Daruvaru, Jazveniku i Međuriću, te Bartola Felbingera koji je uz mnoge zgrade u Zagrebu u Sisku projektirao zgradu današnjeg sjedišta Sisačke biskupije.

Marijan Lipovac

Snimili: Nikola Vidović i Boris Trnski