Predavanje Franje Vondračeka o moravskim Hrvatima u Břeclavu

Član Hrvatsko-češkog društva Franjo Vondraček održao je 3. prosinca 2019. u Češkom domu u Zagrebu predavanje o moravskim Hrvatima u Břeclavu pod naslovom „Pada kiša – laku noć“.

Vondraček je jedan od najboljih poznavatelja problematike moravskih Hrvata o kojima je pisao u svojim knjigama, a o njima je snimio o dokumentarni film. Njegovom zaslugom s Hrvatskom se povezala i skupina bohemiziranih moravskih Hrvata koji žive u selu Charvátská Nová Ves, danas dijelu grada Břeclava o kojima se u Hrvatskoj malo zna. Iako nose prezimena Jankovič, Grbavčic, Mikulič, Košulič, Křižanič, Popovič, Vlašic, Radkovič, Geršic i slična, danas se osjećaju Česima, ali ponosni su na svoje hrvatske korijene, a od predaka su zadržali tek nekoliko izraza, kao što su „pada kiša“ ili „laku noć“. U Charvátskoj Novoj Vesi djeluje folklorna skupina Charvatčané koja ima oko 150 članova različitog uzrasta, a njihova narodna nošnja, posebno kape, slična je nošnjama u Hrvatskoj. U Břeclavu živi i povjesničar Miroslav Geršic, stručnjak za povijest moravskih Hrvata, posebno onih oko Břeclava koji su korpusu moravskih Hrvata pridruženi tek 1919. Njihova sela Charvátská Nová Ves i Poštorná koje su danas sastavni dio Břeclava te obližnji Hlohovec do tada su pripadali Donjoj Austriji, a nakon propasti Austro-Ugarske pripojeni su Čehoslovačkoj. S poznatijom skupinom moravskih Hrvata, naseljenom oko grada Mikulova koja se očuvala do 20. stoljeća, povezivalo je to što su živjeli na imanjima velikaške obitelji Liechtenstein, što je u vrijeme feudalizma za seljake bilo važnije od pripadnosti nekoj državi ili pokrajini. Liechtensteini su bili protestanti, no na svoje posjede koji su opustjeli tijekom ratova primali su i katolike Hrvate koji su bježali od Osmanlija cijeneći ih kao dobro ratare, voćare, vinare, pčelare i ribolovce. Hrvati su se 1533. naselili u Poštorni koja je po njima nazvana i Unter Krabatten, tj. Donji Hrvati, te su osnovali selo Obern Krabatten, kasnije nazvano Charvátská Nová Ves. Oko 1570. osnovali su i selo Bischofward, kasnije nazvano Hlohovec. Sva tri sela nalazila su se nedaleko sjedišta Liechtensteina, dvorca Valtice koji je danas, zajedno s obližnjim dvorcem Lednice i cijelim arealom površine 283 četvorna kilometra pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske kulturne baštine. I dok su njihovi sunarodnjaci u okolici Mikulova živjeli u njemačkom okruženju te su lakše sačuvali hrvatski identitet, Hrvati pored Valtica brže su podlegli asimilaciji jer su bili okruženi jezično bližim češkim stanovništvom. Zbog toga je 1919. to područje i pripojeno Čehoslovačkoj.

Břeclav je smješten na krajnjem jugoistoku Češke i od svih čeških gradova najbliži je Hrvatskoj.

Marijan Lipovac