Tribinom u Gospiću obilježena 200.godišnjica rođenja generala Franje Filipovića

U organizaciji Hrvatsko-češkog društva, 16. listopada 2020. u Gospiću u Pučkom otvorenom učilištu „Dr. Ante Starčević“ obilježena je 200. godišnjica rođenja generala Franje Filipovića, vojnog zapovjednika Moravske i Šleske sa sjedištem u Brnu od 1874. do 1877. o kojem je predavanje održao umirovljeni brigadir Boris Trnski, član Hrvatsko-češkog društva koji priprema knjigu o hrvatskim generalima.

Unatoč pandemiji koronavirusa, na predavanju se okupilo oko 15 građana Gospića na čelu s gradonačelnikom Karlom Starčevićem. Nakon što je u travnju 2019. na sličan način u Gospiću obilježena 200. godišnjica rođenja Franjinog brata generala Josipa Filipovića koji je od 1874. do 1878. te od 1882. do smrti 1889. bio vojni zapovjednik Češke i počasni građanin Praga, ovo je bio drugi javni skup u Gospiću u organizaciji Hrvatsko-češkog društva posvećen istaknutim osobama rodom iz Like koji su ujedno dali važan doprinos i hrvatsko-češkim odnosima.

Boris Trnski je iznio podatak da je od 1804. do 1918. s područja Hrvatske bilo 326 generala i admirala od čega njih 85 rođenih u Lici. Među njima je jedan od najistaknutijih bio Franjo Filipović, rođen 12. listopada 1820. u Ličkom Novom. Završio je vojnu školu u Tullnu i 1836. stupio kao kadet u vojnu službu. Godine 1839. postao je potporučnik, 1844. poručnik, 1848. natporučnik, 1854. potpukovnik, 1856. pukovnik, 1862. general bojnik, 1865. podmaršal, a 1874. general topništva. Tijekom 1848. sudjelovao je u borbama u Italiji i Ugarskoj te se istaknuo pri zauzimanju Temišvara i bio odlikovan s dva austrijska i jednim ruskim odlikovanjem. Nakon toga služio je u Beču na raznim dužnostima u vojnom zapovjedništvu, a 1859. sudjelovao je u bitci kod Solferina. Iduće godine potvrdio je titulu baruna s pridjevom „von Philipsberg“ koju je dobio još njegov pradjed Ilija. Franjo Filipović je 1862. imenovan zapovjednikom brigade i tvrđave u Dubrovniku, a 1865. carskim namjesnikom za Dalmaciju. Kao namjesnik branio je interese Hrvata i suprotstavljao se austrijskoj politici oslonca na autonomaše, zbog čega je 1868. opozvan i premješten za vojnog zapovjednika u Košice. Od 1874. do 1877. bio je vojni zapovjednik Moravske i Šleske sa sjedištem u Brnu, a tu je dužnost preuzeo od svog brata Josipa koji je bio premješten u Prag na mjesto vojnog zapovjednika Češke. Kako je istaknuo Boris Trnski, bio je to jedinstven slučaj da brat bratu predaje tako visoku vojnu dužnost. Od 1877. Franjo Filipović bio je upravitelj Vojne Krajine sa sjedištem u Zagrebu te je 1878. s hrvatskim vojnicima sudjelovao u zaposjedanju Bosne i Hercegovine koje je predvodio njegov brat Josip. Umirovljen je 1881., a 1883. bio je kandidat za hrvatskog bana. Umro je 8. lipnja 1903. u Beču gdje je i pokopan te mu je do danas sačuvan i nadgrobni spomenik. Filipović je bio zaslužan za izgradnju ceste od Poljane do Lipika pa mu je 1879. podignut obelisk sa zahvalom lokalnog stanovništva u selu Kukunjevcu kraj Pakraca. Za Gospić je Filipović značajan i zato što je kao upravitelj Vojne Krajine omogućio da tamošnja realna gimnazija s četiri razreda 1878. postane gimnazija s osam razreda, pod nazivom Velika kraljevska gimnazija.

Uvodno je na skupu u Gospiću govorio predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je podsjetio da je zaslugom ove udruge 2012. u Pragu pronađen grob Josipa Filipovića, a 2014. postavljen spomenik Nikoli Tesli. Govorio je i o sličnostima u državnopravnoj povijesti Hrvatske i Češke koje su i nakon gubitka samostalnosti sačuvale svoju državnost i državno pravo. Spomenuo je i poveznice između Ante Starčevića, kojeg Hrvati nazivaju ocem domovine i Františeka Palackog kojeg Česi zovu ocem naroda, a jedna od njih je ta da obojica po vlastitoj želji počivaju na skromnom seoskom groblju, Starčević u Šestinama kraj Zagreba, a Palacký u Lobkovicama blizu Praga.

Marijan Lipovac