Zagreb napokon dobio Park Marije Ružičke Strozzi

Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba središnji park u naselju Savica dobio je 2. studenog 2020. ime Park Marije Ružičke Strozzi. Zagreb se tako konačno, 83 godine nakon njene smrti, odužio jednoj od najvećih hrvatskih glumica i osoba češkog porijekla koja je svojim životom i radom ostavila dubok i neizbrisiv trag u njegovoj povijesti. Postupak imenovanja dosad bezimenog velikog parka u središtu Savice pokrenulo je još 2012. Hrvatsko-češko društvo kada je poslalo službeni prijedlog Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova.

Prijedlog je raspravljen tek 2015. no tada odluka o imenovanju nije bila donesena zbog neriješenih katastarskih pitanja, ali je ime Marije Ružičke Strozzi bilo uvršteno u fond imena iz kojeg se imenuju javne površine u Zagrebu. Inicijativu Hrvatsko-češkog društva ponovno je sredinom 2019. oživjela grupa građana u suradnji s inicijativom Savica za park i tako su odlukom Gradske skupštine nakon osam godina napokon okončani napori da Marija Ružička Strozzi dobije zasluženu počast. Ona spada među najveće hrvatske velikane doseljene iz Češke, a uz Mariju Radić, suprugu Stjepana Radića koja je ulicu u naselju Špansko dobila 2016., možda je i najznačajnija hrvatska Čehinja.

Park na Savici posljednjih je godina bio poznat po tome što su se građani uporno borili za njegovo očuvanje od gradnje i neprimjerenog preuređenja. „Imenovanjem do sada bezimenog parka gradska uprava je i službeno potvrdila da središnja zelena površina na Savici ima status gradskog parka i na taj način dala je legitimitet višegodišnjoj borbi stanovnika Savice. Park na Savici bio je i ostao zeleno srce naselja, mjesto igre, druženja i zajedništva, a ime Marije Ružičke Strozzi nije od onih koje izaziva podjele i prijepore, već je naprotiv njezina umjetnost povezivala ljude i brisala granice,“ poručili su iz inicijative Savica za park. Imenovanjem parka nastavlja se odavanje počasti velikanima umjetnosti i kulture u ovom zagrebačkom naselju gdje svoje ulice već imaju operni pjevači Zinka Kunc i Vladimir Ruždjak te glumci Zvonimir Rogoz i Ljerka Šram, a to je istovremeno i doprinos povećanju broja javnih površina nazvanih u čast znamenitih žena kojih je u Zagrebu još uvijek ispod jedan posto. Marija Ružička Strozzi svoj je park dobila upravo u godini u kojoj se navršava 170 godina od njenog rođenja. Rodila se 3. kolovoza 1850. u moravskom gradiću Litovelu, a već s četiri mjeseca života doselila se u Zagreb jer je njezin otac Leopold dobio posao u kazališnom orkestru. Glumila je i pjevala još od malih nogu. Na kazališnim daskama debitirala je 1868. i nakon toga započela je karijera duga gotovo 70 godina u kojoj je ostvarila šestotinjak uloga u nekoliko tisuća nastupa. Glumila je u Shakespeareovim, Ibsenovim i Strindbergovim dramama, igrala je Damu s kamelijama, Fedru, i Mariju Stuart. U Tolstojevom Uskrsnuću nastupila je u dobi od 86. godina, tek godinu dana prije smrti. U vrijeme najveće slave u Beču joj je ponuđen trajni angažman, ali ga nije prihvatila rekavši: „Život mi je težak, no nikada ne bih napustila Zagreb.“ U Pragu je uspješno gostovala 1886. i 1894., kada je nastupila i u Brnu, a tada je jedini put posjetila i rodni Litovel. Održavala je prijateljske odnose s obitelji Josefa Václava Friča, osnivača Češke besede Zagreb, koju je posjetila u Pragu 1927. i 1931. kada je na praškom radiju snimila gramofonsku ploču s monologom iz drame Ive Vojnovića Smrt majke Jugovića. Predsjednik Tomáš Masaryk povodom 60. godišnjice karijere odlikovao je 1928. Mariju Ružičku Strozzi najvišim čehoslovačkim odlikovanjem – Redom bijelog lava, a povodom 85. rođendana 1935. je imenovana počasnom građankom Litovela, gdje joj je otkrivena spomen-ploča na rodnoj kući. Ploča je bila uništena u vrijeme nacističke okupacije, a ponovno je postavljena 2013. Povodom 85. rođendana izabrana je i počasnom članicom Narodnog kazališta u Pragu. Znala je govoriti da ima dvije domovine: „Onu prvu sjevernu pamtim više po pričanju svoje majke. Ona me nije zaboravila i još se danas brine o meni. Razumljivo da mi je sadašnja, Hrvatska bliža. Tu je moja obitelj, prijatelji, ovoj sam poklonila sve svoje osjećaje i zanose.“ O kakvoj se umjetnici radi dovoljno govori činjenica da je njezin lik ovjekovječen na svečanom zastoru Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod, te da joj je još za života postavljena bista u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Marija Ružička Strozzi rodila se iste godine kada i Masaryk, a umrla je 13 dana nakon njega, 27. rujna 1937. Suprug Ferdinand Strozzi bio je potomak ugledne talijanske plemićke obitelji iz Firence. S njim je imala osmero djece od kojih je troje doživjelo odraslu dob: sin Donato koji je umro tijekom Prvog svjetskog rata, sin Tito, istaknuti glumac i režiser, te kći Maja Strozzi, operna pjevačica. Tito Strozzi i sin Maje Strozzi, skladatelj Boris Papandopulo, već imaju svoje ulice u Zagrebu, a sad je tu čast konačno dobila i rodonačelnica ove značajne hrvatske kazališne i glazbeničke obitelji. Njena najpoznatija današnja članica je glumica Dora Fišter, kći poznate zagrebačke kardiologinje Maje Strozzi, čiji roditelji su bili Tito Strozzi i njegova supruga, glumica Eliza Gerner. Povodom imenovanja parka na Savici Dora Fišter je kazala: „Toliko sam ponosna i zahvalna što će taj park nositi ime moje prabake. Drago mi je s jedne strane zbog moje obitelji, moje djece, da znaju koji su njihovi korijeni i kakvo nasljeđe mi kao obitelj nosimo u sebi. A s druge strane mi je drago zbog ovog grada, zbog nas Zagrepčana, da nikad ne zaboravimo ljude koji su pridonijeli razvoju kulture i kazališnog života na ovim prostorima, koji su širili hrvatsku riječ i dali jedan djelić sebe za bolju i bogatiju kulturnu povijest našeg grada. Veselim se danu kada ću prošetati parkom Marije Ružičke Stozzi.“ Nakon što budu postavljene ploče s imenom parka, inicijativa Savica za park i Hrvatsko-češko društvo planiraju prigodnu svečanost.

Marijan Lipovac