Václav Havel (1936.-2011.)
Češki velikan i hrvatski prijatelj
Václav Havel, političar i književnik, prvi predsjednik Češke (1993.-2003.) i posljednji predsjednik Čehoslovačke (1989.-1992.), umro je u nedjelju 18. prosinca 2011. nakon duge bolesti u 76. godini života u svojoj vikendici u Hrádečku. Njegovom smrću Češka, Europa i svijet izgubili su jednog od najvećih velikana našeg vremena, čije ime ostaje trajni simbol borbe za slobodu, demokraciju, ljudska prava i mir.
Hrvatska Havelovom smrću gubi jednog od svojih najvećih čeških prijatelja, čovjeka koji je dobro poznavao povijest hrvatsko-čeških veza, zalažući se za njihov svekoliki razvoj u novim okolnostima kad su i Hrvatska i Češka stekle slobodu i samostalnost. Još kao mladić, Havel je ljetovao na hrvatskoj obali, u Splitu i Dubrovniku, a dok je zbog proturežimskog djelovanja izdržavao četverogodišnju zatvorsku kaznu, u zagrebačkom kazalištu Gavella od 1980. do 1982. bila je izvođena njegova drama Audijencija, u prijevodu Ivana Kušana i režiji Božidara Violića.
Kao predsjednik države, Havel je bio među rijetkim češkim i svjetskim državnicima koji su shvaćali što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, no njegova moć bila je premala da bi mogao utjecati na tijek događaja. »Na vrijeme sam upozoravao što će se dogoditi, predosjećajući 'miris baruta', i meni je savjest čista«, rekao je Havel 1999. Nije se ustručavao jasno imenovati agresora i žrtvu, te je pružio veliku moralnu potporu Hrvatskoj i BiH, zbog čega je primio i prijetnje ubojstvom. Naklonost Hrvatskoj Havel je pokazao preuzevši pokroviteljstvo nad Danima hrvatske kulture održanima u veljači 1997. Branio je legitimitet hrvatske oslobodilačke operacije »Oluje«, rekavši da je Hrvatska međunarodna priznata država koja ima pravo uspostaviti svoj suverenitet na cijelom teritoriju i koja se ne može uspoređivati s „divljim vojnicima Radovana Karadžića.“ Havel je 1999. podržao i NATO-ovu intervenciju protiv Srbije, a posebno ga je ljutilo poistovjećivanje bivše Jugoslavije sa Srbijom, što je kod Čeha bilo česta pojava.
„Riječ Jugoslavija za njih označava dalmatinsku obalu, gdje Česi ljetuju. Međutim, to nije Jugoslavija, to je Hrvatska, već odavno neovisna zemlja. Želio bih naglasiti da je Milošević bombardirao i Dubrovnik, Split, nama draga mjesta i prekrasne stare spomenike kulture. Toga se svega treba sjetiti kad netko kaže da nas je Jugoslavija podržavala 1968. Jugoslaviju, koja nas je tada podržala, činili su i kosovski Albanci, Hrvati, Slovenci i Makedonci. Zato je izjava da smo stari prijatelji samo s Beogradom čista demagogija«, zaključio je Havel, koji nije štedio ni Miloševića, kojeg su mnogi svjetski državnici smatrali faktorim stabilnosti u regiji.
„Milošević je jedan od komunističkih lidera koji se u svom vođenju države oslanja na manipulaciju narodom. On je komunističku zastavu s petokrakom, srpom i čekićem zamijenio nacionalističkom, a svoje ponašanje je potpuno podredio toj promjeni. Milošević upravlja narodom kao stadom. On nije demokrat ni osoba koja pripada ijednom civilizacijskom krugu. On je u suvremenoj Europi jednostavno izvan prostora i vremena. Ali, trebamo li nastaviti promatrati kako taj čovjek već 10 godina pokreće rat za ratom? To je jednostavno nemoguće. Do intervencije je jednoga dana moralo doći, a po mome mišljenju, došlo je prekasno. Smatram da nisu u pravu oni koji tvrde da je Miloševićev položaj ojačan. To je isto kao kad biste rekli da je pobjednički pohod Wehrmachta na Poljsku ojačao njemačku odanost Hitleru«, rekao je Havel 1999. za američki časopis Talk.
Zbog neslaganja s politikom predsjednika Franje Tuđmana, Havel nikad tijekom devedesetih nije posjetio Hrvatsku, osim kraćeg zadržavanja u zagrebačkoj zračnoj luci u prosincu 1995. na putu za Sarajevo, kad se sastao s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem. Hrvatsku je prvi put posjetio u veljači 2000., kad je nazočio inauguraciji drugog hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a u službeni posjet doputovao je iste godine u srpnju, kad je, osim Zagreba, posjetio i Dubrovnik, gdje je bio na otvorenju Dubrovačkih ljetnih igara i proveo dio odmora.
„Čvrsto vjerujem u dobru budućnost Hrvatske i njezinu nenadoknadivu ulogu na ovom napaćenom području, u njezinu važnu ulogu na spojnici između srednjeeuropskog, mediteranskog i balkanskog prostora“, kazao je u svojoj zdravici tijekom večere s predsjednikom Stjepanom Mesićem Václav Havel, koji je tom prigodom citirao Stjepana Radića rekavši: „Samo je jedan viši interes iznad narodnog interesa - humanost, čovječnost. Sve naše narodne težnje ne samo što nisu u suprotnosti s idealnom humanosti nego izravno proistječu iz njega.“
Za kraj, podsjećamo da je Hrvatsko-češko društvo povodom Havelovog 60. rođendana izdalo posebno izdanje svog glasila Susreti, 2000. je bilo suizdavač zbirke Havelovih govora u knjizi Sve je moguće, a 15. studenog 2011. u Zagrebu je organiziralo proslavu Havelovog 75. rođendana projekcijom dokumentarnog filma Građanin Havel u kinu Europa. Velik odaziv publike svjedočio je o tome koliko je Havel prepoznat kao velikan međunarodnog ugleda i prijatelj Hrvatske.