Hrvatsko-češko društvo održalo godišnju skupštinu: Pandemija i potres nisu bili izlika za nerad
Hrvatsko-češko društvo održalo je 10. studenog 2020. u Češkom domu u Zagrebu svoju godišnju skupštinu koja je po prvi put u nepunih 29 godina HČD-a održana u posebnim okolnostima: odazvao se tek manji broj članova, a od prethodne skupštine proteklo je čak 19 mjeseci. Skupština je naime bila planirana za ožujak, ali je morala biti odgođena zbog početka pandemije, a zatim su njeno održavanje onemogućavale posljedice razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb.
Ipak, Hrvatsko-češko društvo uspjelo je ispuniti svoju zakonsku obavezu i održati skupštinu na kojoj se osvrnulo na svoje rezultate u prethodnom razdoblju te prihvatilo plan rada za ostatak 2020. i za 2021. U 2019. i početkom 2020. Hrvatsko-češko društvo obilježilo je 200. godišnjicu rođenja Vatroslava Lisinskog koncertom njegovih čeških skladbi u Zagrebu, objavljena je knjiga Karela Čapeka Razgovori s T. G. Masarykom, u prijevodu Dubravke Sesar, zajedno s izdavačkom kućom Disput i uz financijsku potporu Grada Zagreba, a održan je i niz tribina izvan Zagreba na kojima je predstavljeno glasilo Susreti te obilježene neke od važnih godišnjica iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, poput 200. godišnjice rođenja generala Josipa Filipovića, vojnog zapovjednika Češke i počasnog građanina Praga koja je održana u njegovom rodnom Gospiću. Prigodnim predavanjima obilježena je i 160. godišnjica rođenja hrvatskog književnika češkog porijekla Vjenceslava Novaka, 80. godišnjica dodjele Nobelove nagrade za kemiju hrvatskom kemičaru češkog porijekla Lavoslavu Ružički i 60. godišnjica dodjele iste nagrade češkom kemičaru Jaroslavu Heyrovskom, 60. godišnjica smrti blaženog Alojzija Stepinca (predavanjem o njegovim vezama s Česima), a članovi HČD-a održali su i predavanja o Oskaru Schindleru, o moravskim Hrvatima u Břeclavu i o nastanku ljetovališta Kupari. Organizirana je i terenska ekskurzija u Liku, a na poticaj HČD-a tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je najpoznatijeg češkog Hrvata, arhitekta Vladu Milunića, Redom Ante Starčevića.
Niti pandemija koronavirusa ni posljedice potresa nisu zaustavile rad HČD-a, već je on nastavljen drugim sredstvima. U vrijeme lockdowna održana su predavanja putem interneta, o povijesti Čeha u Zagrebu te o zaslugama Čeha za razvoj hrvatskog turizma, a na internetu je objavljeno elektroničko izdanje knjige Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Prestankom lockdowna nastavljen je uobičajen rad HČD-a pa je u lipnju u Češkom domu u Zagrebu održano predavanje povodom stote godišnjice češke zastave, a krajem kolovoza u Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena izložba Dušan Karpatský (1935.-2017.), znan i neznan. Ona je početkom 2020. bila prikazana i u Rijeci. Prigodnim predavanjem o svetom Jeronimu i Česima u Zagrebu je obilježena i 1600. godišnjica smrti ovog značajnog sveca rođenog na području Hrvatske, a u Gospiću je, unatoč, eskalaciji pandemije, obilježena 200. godišnjica rođenja generala Franje Filipovića, vojnog zapovjednika Moravske i Šleske. Gradska skupština Grada Zagreba prihvatila je inicijativu HČD-a o imenovanju Parka Marije Ružičke Strozzi, a povodom godišnjica Božidara Grubišića i Miroslava Jileka Društvo je dodijelilo svoje nagrade s njihovim imenima Jasenki Kranjčević i Franji Vondračeku. „Pandemija i potres Hrvatsko-češkom društvu nisu bili izlika za nerad, već smo svoje djelovanje prilagodili tim okolnostima i postigli nove značajne uspjehe koji su imali i dobar odjek u javnosti“, kazao je na skupštini predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.
Do kraja 2020. HČD planira održati izložbe o Dušanu Karpatskom u Bjelovaru i Daruvaru, u Zagrebu organizirati tribinu o češkoj eksperimentalnoj poeziji te objaviti knjigu Franje Vondračeka i Marijana Lipovca Češka na dlanu (u elektroničkom izdanju, uz financijsku potporu Grada Zagreba). U 2021. u planu je obilježavanje jubileja koju su se navršili u 2020, poput 600. godišnjice rođenja češkog kralja Jurja Podjebradskog, 200. godišnjice rođenja književnice Božene Nĕmcove i slikara Josefa Mánesa, 100. godišnjice rođenja najznačajnijeg povjesničara češke manjine Josipa Matušeka i 350. godišnjice smrti pedagoga Jana Amosa Komenskog. Od godišnjica koje se navršavaju u 2021. najznačajnije su 150. godišnjica rođenja Stjepana Radića, najvećeg promicatelja hrvatsko-čeških veza, te 250. godišnjica početka hrvatskog novinstva i prvih hrvatskih novina Ephemerides Zagrabienses koje je u Zagrebu izdavao Čeh Antun Jandera. U planu je i obilježavanje 40. godišnjice smrti Miroslava Krleže postavljanjem spomen-ploče u Zbraslavu kraj Praga gdje je 1932. napisao roman Povratak Filipa Latinovicza, obilježavanje 10. godišnjice smrti Václava Havela imenovanjem njegove ulice u Zagrebu, obilježavanje 80. godišnjice rođenja i 10. godišnjice smrti književnika i bohemista Predraga Jirsaka, 150. godišnjice smrti graditelja Bartola Felbingera, 1100. godišnjice smrti češke kneginje svete Ludmile, 200. godišnjice rođenja književnika i novinara Karela Havlíčeka Borovskog, 100. godišnjice rođenja vođe Praškog proljeća Alexandera Dubčeka, 80. rođendana Vlade Milunića i 25. godišnjice njegove zgrade Kuća koja pleše te 90. godišnjice otvaranja Batine tvornice u Vukovaru. U planu aktivnosti Hrvatsko-češkog društva za 2021. je i postavljanje izložbe o ilustracijama i dizajnu čeških prijevoda na hrvatski jezik, postavljanje spomen-ploče fotografu Ivanu Standlu u Zagrebu, kao i projekt Retrohratky – interaktivna putujuća izložba o češkim igračkama, uz popratne radionice i predavanja. Od izdavačkih projekata planira se izdavanje novog broja glasila Susreti, kao i knjige Jiříja Menzela Hirovite godine. Nakon prestanka pandemije u Češkoj će se pokušati organizirati akcija za pomoć u obnovi zgrada u Zagrebu stradalih u potresu, a u Pragu koncert čeških skladbi Vatroslava Lisinskog.
Skupština Hrvatsko-češkog društva donijela je odluku da se filolog i književni povjesničar akademik Josip Bratulić izabere počasnim članom te udruge. U obrazloženju se navodi da akademik Bratulić „kao intelektualac s dubokom sviješću o zajedničkim korijenima hrvatske i češke kulture i povijesnoj bliskosti dvaju naroda iskazuje poseban senzibilitet i za hrvatsko-češke kulturne veze.“ „Akademik Josip Bratulić proglašava se počasnim članom Hrvatsko-češkog društva zbog svojih značajnih doprinosa hrvatskoj kulturi, znanosti i publicistici, posebno kroz znanstvena istraživanja i popularizaciju povijesti hrvatsko-čeških kulturnih odnosa te iskrenog, dobronamjernog i podupirajućeg angažmana u aktivnostima Hrvatsko-češkog društva u razdoblju od njegova osnutka do danas. Time je dokazao privrženost temeljnim načelima i ciljevima Hrvatsko-češkog društva i zaslužio imenovanje počasnim članom“, stoji u obrazloženju odluke.
Uz akademika Bratulića, jedina počasna članica HČD-a trenutno je Ľubica Lukaštíková iz Češke, supruga nekadašnjeg češkog diplomata u Zagrebu, a počasni član je bio i pokojni češki kroatist i književni prevoditelj Dušan Karpatský.
Marijan Lipovac
