Dodijeljene prve nagrade i priznanja hrvatsko-češkog društva

Hrvatsko-češko društvo povodom svoje 20. godišnjice dodijelilo je prve nagrade zaslužnima za promicanje hrvatsko-češkog prijateljstva i priznanja svojim zaslužnim članovima. Nagrade i priznanja bit će uručene na proslavi 20. godišnjice osnutka HČD-a 25. veljače 2011.

Nagradu „Marija i Stjepan Radić“ dobio je prof. Zlatko Stahuljak zbog njegovih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini, koje se očituju u njegovom višegodišnjem radu i prepoznatljivim rezultatima trajne vrijednosti i od šireg društvenog interesa.

Obrazloženje: „Prof. Zlatko Stahuljak (1933.), violist, violinist, glazbeni pedagog, glazbeni kritičar, sudski vještak za gudačke instrumente i diplomat, u svom je polustoljetnom djelovanju dao izniman doprinos razvoju hrvatsko-čeških odnosa, a to neumorno čini i dalje. Kao glazbenik usavršavao se u Pragu, a 1977. pokrenuo je Međunarodno violinističko natjecanje Václav Huml, koje će se 2013., u njegovoj organizaciji, u Zagrebu održati po jubilarni deseti put. Prof. Stahuljak time ne samo što pridonosi širenju ugleda hrvatske glazbe u svijetu, nego neprekidnom popularizacijom Václava Humla održava trajnom uspomenu na njega i mnoge druge češke glazbenike koji su svojim doprinosom obogatili hrvatsku kulturu. Time svima pruža odličan primjer kako se prošlost hrvatsko-čeških odnosa može iskoristiti kao dobar temelj i poticaj za buduće aktivnosti koje unaprijeđuju kulturu hrvatskog, češkog i drugih naroda.

Ime prof. Zlatka Stahuljaka ostat će trajno zapisano u povijesti hrvatsko-čeških odnosa, jer je bio prvi predsjednik Društva hrvatsko-češkog i slovačkog prijateljstva (1992.- 1993.), a od 1992. do 1998. i prvi hrvatski veleposlanik u Pragu, najprije u Češkoj i Slovačkoj Federativnoj Republici, a zatim u Češkoj Republici. Na toj važnoj diplomatskoj dužnosti pridonio je jačanju odnosa Hrvatske i Češke, širenju istine o hrvatskoj borbi za slobodu te naročito popularizaciji hrvatske kulture u češkoj javnosti. Svojim radom utro je put idućim hrvatskim veleposlanicima, a ostavši i nakon povratka iz Praga trajno vezan uz Češku, potvrdio se kao svojevrstan hrvatsko-češki veleposlanik dobre volje, uvijek spreman poduprijeti svaku akciju usmjerenu na popularizaciju Hrvatske u Češkoj i Češke u Hrvatskoj. Prof. Stahuljak ujedno je i provincijal hrvatske provincije Viteškog reda svetog Václava koji skrbi za djecu bez roditelja i dobitnik najvišeg odlikovanja Reda- Brilijantnog križa. Za zasluge u razvoju odnosa dviju zemalja češka vlada je prof. Stahuljaka 2008. nagradila Spomen-medaljom Karela Kramářa, što svjedoči o tome koliko je njegov dugogodišnji rad s rezultatima trajne vrijednosti prepoznat i cijenjen u Češkoj. Još 1984., prof. Stahuljak je kao v.d. direktora Opere HNK, priredivši u Godini češke glazbe izvedbu 400. Prodane nevjeste Bedřicha Smetane u Zagrebu, primio spomen medalju br. 50 Narodnog kazališta u Pragu, a ta je izvedba bila zabilježena u publikacijama Ministarstva kulture u Pragu na šest svjetskih jezika.“

Nagradu „Božidar Grubišić“ dobila je NIU Jednota zbog doprinosa popularizaciji hrvatsko-čeških odnosa u svojim publikacijama.

Obrazloženje: „Novinsko-izdavačka ustanova Jednota od svog osnutka 1946. neprekidno djeluje na ispunjavanju svoje osnovne zadaće, a to je širenje češke pisane riječi u Hrvatskoj. Od 1946. ta ustanova izdaje tjednik Jednota, najvažnije glasilo češke manjine u Hrvatskoj, u čijem je nastajanju i razvoju nemjerljiv doprinos dao upravo Božidar Grubišić. Tjednik nije samo informativni bilten koji izvještava o tekućim zbivanjima u udrugama češke manjine, nego na svojim stranicama redovito donosi sve aktualnosti vezane uz hrvatsko-češke odnose, od donošenja vijesti iz Češke do izvještaja o djelatnosti Hrvatsko-češkog društva i tekstova posvećenih prošlosti hrvatsko-čeških veza. Osim u tiskanom izdanju, dio članaka iz tjednika dostupan je i na internetu. NIU Jednota time u najboljem smislu te riječi pridonosi punoj integraciji češke manjine u hrvatsko društvo, uz isticanje njenih posebnosti. U istom duhu NIU Jednota izdaje mjesečnik za djecu Dětský koutek, Český lidový kalendář i publicistički časopis Přehled. Također, NIU Jednota u sklopu svoje izdavačke djelatnosti sustavno skrbi o predstavljanju manjinskog literarnog stvaralaštva i istraživačkog rada, izdajući svake godine jednu ili dvije publikacije, a svake godine realizira i program izrade i objavljivanja izvornih školskih knjiga za učenje materinjeg jezika u češkim školama. Zahvaljujući činjenici da knjige i tiskovine izdaje isključivo na češkom jeziku, NIU Jednota se potvrđuje i kao važan medij za prenošenje vijesti i informacija o Hrvatskoj u češkoj javnosti.“

Nagradu „Mate Relja“ dobio je Jiří Menzel zbog njegovog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području scenske i filmske umjetnosti.

Obrazloženje: „Jiří Menzel (1938.), filmski i kazališni režiser iz Praga, dobitnik Oscara 1968., jedan je od najvećih hrvatskih prijatelja među Česima, a u Hrvatskoj ujedno i jedan od najpopularnijih i najpoznatijih Čeha. S Hrvatskom je vezan od 1982. kad je režirao Hamleta na Dubrovačkim ljetnim igrama, a vrhunac njegove suradnje s hrvatskim kazalištarcima trajao je od 1999. do 2003. kad je u zagrebačkom kazalištu komedija režirao tri predstave. Time je nastavio tradiciju suradnje između hrvatskih i čeških kazališnih djelatnika koja seže još u 19. stoljeće i koja je uzajamno obogaćivala kazališnu baštinu oba naroda i njihove kulture u cjelini. Svoju privrženost Hrvatskoj izrazio je u dokumentarnim filmovima Moj Dubrovnik i Vaše more, naše more iz 2010., koji su dragocjena filmska razglednica Hrvatske i njenih turističkih bisera namijenjena češkoj publici, jer iza njih stoji autoritet dobrog poznavatelja Hrvatske i vrhunskog umjetnika. Vrijednost tim filmskih uradaka je tim veća što su to prvi Menzlovi dokumentarni filmovi uopće. G. Menzel objavljivao je i zapažene kolumne u tjedniku Vijenac, a kao čest gost u Hrvatskoj vlastitim primjerom podsjeća na bliskost Hrvatske i Češke. Svojom osobnošću, koju uz talent krasi rafinirani smisao za humor, jednostavnost i skromnost, g. Menzel na neki je način za Hrvate personifikacija onog najboljeg što u općoj predodžbi karakterizira Čehe i osoba koja vlastitim primjerom potiče pripadnike i hrvatskog i češkog naroda da se međusobno što bolje upoznaju i zbliže. Njegovo djelovanje na polju hrvatsko-čeških odnosa time ne ostaje usko vezano za određeni segment umjetnosti, već zarazno utječe i na širu javnost u Hrvatskoj i Češkoj, što je odlika vrhunskih umjetnika i ljudi širokog duha, a to g. Menzel svakako jest.“

Nagradu „Predrag Jirsak“ dobila je prof. dr. Dubravka Sesar zbog njenog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike.

Obrazloženje: „Prof. dr. Dubravka Sesar (1947.), slavistica, prevoditeljica, profesorica na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti i predstojnica Katedre za slovački jezik i književnost, već je desetljećima jedno od vodećih imena hrvatske bohemistike. Svojim pedagoškim radom zadužila je generacije studenata češkog jezika i književnosti, trudeći se svojim kvalitetnim i zanimljivim predavanjima zainteresirati ih za češki jezik i kulturu i upoznati ih sa svim segmentima koji na kulturnom području povezuju Hrvate i Čehe. U tom smislu prof. Sesar posebnu pozornost posvećuje i očuvanju uspomena na istaknute osobe, kao što je utemeljitelj hrvatske bohemistike Ljudevit Jonke. Prof. Sesar dala je i nemjerljiv doprinos popularizaciji češke književnosti u Hrvatskoj, naročito svojim prijevodima nekih od vodećih čeških književnika i njihovih djela, među kojima se ističe poema Máj Karela Hyneka Máche, kapitalno djelo moderne češke poezije, i roman Vladislava Vančure Markéta Lazarová. Svojim prijevodima omogućila je da 2003. svjetlo dana ugleda Zlatna knjiga češkog pjesništva, najopsežnija antologija češke poezije prevedene na hrvatski. Osim svojim znanstvenim radovima, zbližavanju Hrvata i Čeha na jezičnom području i njihovoj lakšoj komunikaciji prof. Sesar pridonijela je prije svega svojim Češko-hrvatskim i hrvatsko-češkim rječnikom iz 2002., koji je 2004. objavljen i u Češkoj, a za učenje češkog jezika važna je i njena knjiga Češki u 30 lekcija. U jezikoslovnom smislu najvažnije djelo prof. Sesar je knjiga Putovima slavenskih književnih jezika. Pregled standardizacije češkoga i drugih slavenskih jezika iz 1996. Rad prof. Sesar na popularizaciji češke kulture u Hrvatskoj prepoznat je i u Češkoj, gdje je nagrađena priznanjem „Gratias agit“, koje dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova i nagradom „Artis bohemicae amicis“, koju dodjeljuje češko Ministarstvo kulture. Zbog prijevoda poezije, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca nagradilo ju je godišnjom nagradom“.

Nagradu „Miroslav Jilek“ dobio je dr. Vjenceslav Herout zbog njegovog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa kroz znanstvena istraživanja povijesti i sadašnjosti hrvatsko-čeških veza i djelovanja na povezivanju hrvatskih i čeških povjesničara.

Obrazloženje: „Dr. Vjenceslav Herout (1943.), povjesničar iz Daruvara, umirovljeni profesor povijesti u osnovnim i srednjim školama, predsjednik Povijesnog odbora Saveza Čeha, trenutno je vodeći stručnjak za povijest češke manjine u Hrvatskoj i jedan od najpoznatijih poznavatelja povijesti hrvatsko-čeških odnosa, priznat od svojih kolega i u Hrvatskoj i u Češkoj. Uz prosvjetni rad bavio se i istraživanjem zavičajne povijesti područja Daruvara i Grubišnog Polja, te je do sada objavio više od 20 autorskih ili koautorskih knjiga, koje se tematski bave povijesnim, kulturnim, etnografskim pitanjima te vjerskim životom na tom području, na kojem već stoljećima živi češka manjina. Značajno djelo za povijest Čeha u Hrvatskoj je njegova knjiga Reemigrace Čechů z Chorvatska 1945-1949 iz 2010., posvećena do sada nedovoljno istraženoj temi, iseljavanju hrvatskih Čeha u pradomovinu nakon Drugog svjetskog rata.

Osim što brine o očuvanju arhivske građe i kulturne baštine, dr. Herout redovito u novinama, časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene radove i članke posvećene pojedinim pitanjima iz povijesti češke manjine i istaknutim osobama i time pridonosi njihovoj popularizaciji u javnosti. Kao predsjednik Povijesnog odbora Saveza Čeha, dr. Herout neprekidno potiče udruge češke manjine da istražuju povijest Čeha na pojedinim područjima Hrvatske, kako bi time dokazale sposobnost realizirati zahtjevne znanstvene projekte i tako doprinjele ugledu češke manjine među ostalim nacionalnim manjinama i u hrvatskom društvu. Dr. Herout je kao dokazani stručnjak uvijek na usluzi mlađim istraživačima iz Hrvatske i znanstvenicima iz Češke koji se bave poviješću Hrvatske i hrvatskih Čeha, a suradnja s češkim znanstvenim krugovima rezultirala je i njegovim doktoratom na sveučilištu u Olomoucu 2007.“

Počasni član društva

Počasnim članom HČD-a izabran je Dušan Karpatský sa sljedećim obrazloženjem:

„Dušan Karpatský (1935.), kroatist, bohemist, prevoditelj i književni povjesničar iz Praga već dugi niz godina surađuje s Hrvatsko-češkim društvom na obostranu korist. Svojim znanjem, iskustvom i kontaktima, g. Karpatský pomogao je Hrvatsko-češkom društvu u realizaciji nekoliko naših akcija koje smo proveli u Češkoj i to čini i dalje.

Njegova spremnost i dobra volja da pruži pomoć od posebne je važnosti zbog činjenice da u Češkoj trenutno ne djeluje Češko-hrvatsko društvo, koje bi našoj udruzi trebalo biti partner i suradnik u realizaciji projekata od zajedničkog interesa, usmjerenih na popularizaciju Hrvatske i njene kulture u Češkoj. U takvim okolnostima još više dolazi do izražaja uloga g. Karpatskog kao neformalnog veleposlanika hrvatske kulture u Češkoj i češke u Hrvatskoj, koju je dokazao svojim polustoljetnim radom na zbližavanju Hrvata i Čeha, ponajprije kroz više od 100 prijevoda hrvatskih pisaca na češki, svojom antologijom hrvatskog pjesništva u češkom prijevodu (Koráb koralový, 2007.), Zlatnom knjigom češke poezije (2003.), bibliografijom knjižnih izdanja čeških prijevoda hrvatske književnosti od 1560. do 1981. (Croatica na češkom jeziku, 1983.) , Malim hrvatsko-češkim biografskim leksikonom (2002.) i ostalim djelima.

Vrijedno priznanja je i djelovanje g. Karpatskog početkom devedesetih godina 20. stoljeća kad je u češkoj javnosti širio istinu o srpskoj agresiji na Hrvatsku. Želeći mu se odužiti, Hrvatsko-češko društvo je g. Karpatskog predložilo za Godišnju nagradu Ine za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2001. godinu, koja mu je 2002. i uručena.

Također, pomoglo mu je u prikupljanju financijskih sredstava za antologiju Koráb koralový. Kao glavnog promotora češko-hrvatskih veza i suradnika Hrvatsko-češkog društva, g. Karpatskog na neki način smatramo svojim vanjskim članom, tako da u potpunosti zaslužuje da za svoju vjernost našoj udruzi bude izabran počasnim članom Hrvatsko-češkog društva.

Priznanja za njihovu vjernost i dugogodišnji doprinos radu Hrvatsko-češkog društva dobili su članovi HČD-a Vlatka Banek, Jarmila Hanuška, Vlado Bojkić i Marijan Perić.

Vlatka Banek , nekadašnja tajnica i potpredsjednica HČD-a, od osnutka Društva do danas jedna je od njegovih najaktivnijih članica i time svojevrstan simbol kontinuiteta naše udruge. Tijekom obnašanja dužnosti u HČD-u, u velikoj je mjeri usmjeravala njegovu djelatnost, a posebno se istaknula u pokretanju i razvoju glasila Susreti, otvaranju internetske stranice, privlačenju mladih članova u Društvo, medijskoj prezentaciji te u osmišljavanju i realizaciji mnogih drugih projekata i akcija, što čini i danas.

Jarmila Hanuška od osnutka HČD-a vodi brigu o njegovim poslovnim knjigama na stručan i profesionalan način. Zahvaljujući njenom trudu, udruga ima uredne i transparentne izvještaje o financijskom poslovanju, što joj omogućava da uspješno sudjeluje u natječajima za dobivanje donacija, bez čega ne bi bila moguća realizacija većine planiranih projekata.

Vlado Bojkić kao novinar Vjesnika godinama je pratio zbivanja u Češkoj, a kao član HČD-a dao je velik doprinos razvoju glasila Susreti u kojima je objavio više zanimljivih članaka o češkim aktualnostima. Kao odličan poznavatelj češke političke scene uvijek je spreman svoja saznanja podijeliti s javnošću na prigodnim tribinama ili savjetom pomoći sve koji se zanimaju za suvremenu češku problematiku.

Dr. Marijan Perić potječe iz hrvatsko-češkog braka i po godinama života najstariji je član HČD-a. Pripada među one članove koji su neprekidno vjerni udruzi i čije je bogato iskustvo i sjećanje na prošlost od iznimne važnosti za aktivnost udruge i inspiracija mlađim članovima.