Hrvatsko-češko društvo proslavilo 30. godišnjicu koncertom u čast svog prvog predsjednika Zlatka Stahuljaka

Hrvatsko-češko društvo proslavilo je 27. veljače 2022. svoju 30. godišnjicu koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Koncert je održan pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Češke u Zagrebu, te uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i češke tvrtke AŽD Praha, a nastupili su češki violinist Jan Talich te hrvatski glazbenici Goran Končar (violina), Aleksandar Milošev (viola) i Petra Gilming (klavir).

Oni su izveli djela Claudea Debussyja, Johannesa Brahmsa, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Jurja Stahuljaka. Koncert je bio posvećen Zlatku Stahuljaku (1933.–2021.) koji je bio prvi predsjednik Hrvatsko-češkog društva i prvi hrvatski veleposlanik u Češkoj, a ujedno i istaknuti violist i glazbeni pedagog te intendant HNK. Koncertom je ujedno obilježena i 30. godišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i uspostave njenih diplomatskih odnosa s tadašnjom Češkom i Slovačkom Federativnom Republikom, čije slijednice su od 1993. Češka Republika i Slovačka Republika.

Kako je rekao predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, priznanjem Hrvatske od strane tadašnje češko-slovačke države otvoreno je novo poglavlje u povijesti hrvatsko-čeških odnosa započetima u Zagrebu krajem 11. stoljeća kad za prvog biskupa Zagrebačke biskupije dolazi Čeh Duh. „Možda u tome ima neke simbolike jer odnosi Hrvata i Čeha ostvarivali su se posebno u duhovnoj sferi, na području znanosti, prosvjete i kulture. Hrvatsko-češki odnosi ostvarivali su se na svim područjima života, u gospodarstvu, turizmu, politici, sportu, te kroz brojne hrvatsko-češke brakove, a ono što je nedostajalo bili su službeni diplomatski odnosi hrvatske i češke države, hrvatsko veleposlanstvo u Pragu i češko u Zagrebu. I to se počelo ostvarivati prije 30 godina. Nedostajala je i udruga građana koja će se sustavno baviti promicanjem hrvatsko-češkog prijateljstva i populariziranjem Češke u Hrvatskoj i Hrvatske u Češkoj. I ona je osnovana prije 30 godina, 22. veljače 1992. Hrvatsko-češko društvo u svoja tri desetljeća ostvarilo je značajne rezultate trajne vrijednosti, vidljive naročito u njegovim publikacijama i spomen-obilježjima podignutima u Pragu, i podiglo razinu informiranosti zainteresirane javnosti o brojnim osobama i događajima koji spajaju naše dvije slavenske i srednjoeuropske zemlje“, kazao je Lipovac.

Češki veleposlanik Milan Hovorka u svom je govoru istaknuo „patnju s kojom se ovih dana suočavaju Ukrajina i ukrajinski narod.“ „Njihova borba je zapravo ono čega se danas sjećamo. Riječ je o neovisnosti, pravu na samoodređenje, međunarodnom priznanju i želji za životom u miru i blagostanju. Znam koliko to znači za Hrvatsku i što je morala učiniti. Znam što to znači za Češku i koliko je dugo trajao njen put do emancipacije i kolikim je napadima bila izložena prije nego je stekla uporište u zajednici zemalja koje dijele vrijednosti prava, slobode i demokracije. S ponosom i zadovoljstvom dijelimo ovu zajednicu s prijateljskim narodom Hrvatske. Da, Česi i Hrvati su prirodni i prijateljski nastrojeni partneri. Stoga je logično da su Česi, zajedno sa Slovacima unutar tadašnje federacije, bili dio procesa i aktivni zagovornici međunarodnog priznanja Hrvatske. Zadovoljan sam što se odnosi između naših dviju zemalja grade na najprirodnijim temeljima – na građanskom principu i na međuljudskim kontaktima“, kazao je Hovorka.

Izrazio je zahvalnost Hrvatsko-češkom društvu na njegovim uspjesima, kao i Savezu Čeha u Republici Hrvatskoj i Udruzi građane hrvatske narodnosti u Češkoj. „Vrlo nam je važno da se možemo osloniti na vlade naših zemalja i druga državna tijela i institucije u jačanju međuljudskih odnosa i međusobnom upoznavanju. Podrška Ministarstva vanjskih poslova današnjem koncertu primjer je koji jako cijenim“, rekao je češki veleposlanik Milan Hovorka koji je podsjetio i na zasluge Zlatka Stahuljaka. „Vjerujem da smo na ovaj način dostojno obilježili njegovo djelo i nasljeđe. Nisam ga mogao osobno upoznati, ali veoma me veseli što sam u organizaciji koncerta mogao surađivati s njegovom suprugom, gospođom Ivankom Stahuljak. Izražavam veliku zahvalu svim umjetnicima na njihovim sjajnim nastupima, posebice maestru Janu Talichu, što se odvažio na dug put kako bismo večeras zajedno mogli na uzvišen način obilježiti važne trenutke hrvatsko-čeških odnosa", kazao je veleposlanik Hovorka.

Goran Končar, koji je naslijedio Zlatka Stahuljaka kao predsjednik Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml, u svom je govoru podsjetio na Stahuljakove zasluge, ali i na njegovu osobnost, istaknuvši posebno široku naobrazbu stečenu u obitelji i tijekom studija na Filozofskom fakultetu i Muzičkoj akademiji u Zagrebu. „Jako je rano shvatio do koje mjere je značajan sustav i do koje mjere kultura nadahnjuje i daje smisao nacionalnom ponosu. Upravo zbog toga, i kao umjetnik s violom u rukama i kao pedagog, on se uvijek zalagao za jednu širinu koja je značila nacionalni identitet, ali internacionalne kriterije i prijateljske veze sa svim našim okolnim zemljama, što je bio i smisao pokretanja Natjecanja Vaclav Huml. Smisao za sustav, za državnost onda kad Hrvatska nije imala svoju državu, u Zlatkovu je radu bio prisutan čitavo vrijeme. Natjecanje Vaclav Huml bio je prvi veliki projekt u kulturi i umjetnosti, ne samo kod nas nego općenito. Bio je svjestan doprinosa Humlove škole, jer Humlovim dolaskom došlo je do povezivanja Zagreba s Pragom i drugim sredinama, budući da je Huml imao ogroman utjecaj. Zlatko je shvaćao što znači graditi na tome. To nam danas nedostaje jer bez sustava znači uvijek počinjati ispočetka. Smisao za sustav, za nacionalni identitet, za vrijednosti i stvarne kriterije obilježili su njegov rad i u tom smislu je Zlatko Stahuljak ostavio neizbrisiv trag“, rekao je Goran Končar.

Oko organizacije koncerta naročito se angažirala članica Predsjedništva Hrvatsko-češkog društva Ivanka Stahuljak, supruga Zlatka Stahuljaka koja je podsjetila na dvije misli koje su ga vodile u njegovom djelovanju: „Sve što radim je za moj grad i Hrvatsku“ i „Sve stavljam na oltar domovine.“

Nakon koncerta u HNK nastavljeno je druženje u rezidenciji češkog veleposlanika gdje su kratke govore, uz Milana Hovorku i Marijana Lipovca, održali i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova, načelnica Sektora za europske države gospođu Ines Troha, koja je nekad bila hrvatska veleposlanica u Češkoj, te u ime Ministarstva kulture i medija ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček Fila. Svi su istaknuli odličnu razinu hrvatsko-čeških odnosa, čemu doprinose brojne institucije, od veleposlanstava i drugih državnih tijela do Saveza Čeha i čeških manjinskih udruga, kao i Hrvatsko-češkog društva koje je zakoračilo u četvrto desetljeće postojanja.

Hrvatsko–češko društvo utemeljeno je 22. veljače 1992. kao udruga građana s ciljem obnavljanja ranijih dobrih svekolikih veza između Hrvatske i Češke te poticanja i razvijanja novih. Od samog osnutka HČD daje doprinos razmjeni kulturnih, umjetničkih, znanstvenih, gospodarskih i drugih civilizacijskih dostignuća hrvatskog i češkog naroda, građana Hrvatske i Češke, a u sklopu toga i češke manjine u Hrvatskoj te hrvatske manjine u Češkoj. Radi jačanja hrvatsko-čeških veza i boljeg upoznavanje dvaju naroda, HČD pokreće mnoge aktivnosti i projekte, kako u Hrvatskoj, tako, prema mogućnostima, i u Češkoj. Organizirao je brojne tribine i predavanja posvećena temama vezanima uz Češku i hrvatsko-češke odnose, posebno povodom značajnih godišnjica. HČD je objavio 12 knjiga, a povremeno izdaje i svoje glasilo Susreti. Inicirao je ili bio uključen u postavljanje deset spomen-obilježja, osam u Češkoj i dva u Hrvatskoj. Udruga ima oko 100 članova, a ima i podružnice u Omišu i Daruvaru. U svom radu HČD najčešće surađuje s udrugama češke manjine u Hrvatskoj, posebno s Češkom besedom Zagreb. Od 2011. predsjednik HČD-a je Marijan Lipovac, a dosadašnji predsjednici bili su Zlatko Stahuljak (1992.–1993.), Mate Relja (1993.–1994.), Zorislav Bobuš (1994.–2005.) i Zvonimir Kotarac (2005.–2011.).

Zlatko Stahuljak, kojem je koncert bio posvećen, djelovao je kao violist u Zagrebačkoj filharmoniji te u orkestru Opere i Klavirskom kvartetu HNK u Zagrebu. Bio je i direktor Opere od 1983. do 1984. i intendant HNK 1990. i 1991. Predavao je violu, komornu glazbu i metodiku violine i viole na Muzičkim akademijama u Zagrebu (1971.–1992., 1998.–2002.) te paralelno u Beogradu (1975.–1979.) i Ljubljani (1979.–1992.). Zlatko Stahuljak u svom je višedesetljetnom djelovanju dao izniman doprinos razvoju hrvatskog glazbenog života. Bio je inicijator i organizator Zagrebačkog omladinskog komornog orkestra (ZOKOR) 1957. te Komornog studija Zagrebačke filharmonije 1963. Bio je utemeljitelj Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml 1977. i njegov dugogodišnji organizacijski predsjednik. Prvi veleposlanik Hrvatske u Čehoslovačkoj i Češkoj bio je od 1992. do 1998.