Hrvatsko-češko društvo održalo godišnju skupštinu povodom svoje 30. godišnjice: Karika koja je nedostajala u odnosima Hrvatske i Češke

Hrvatsko-češko društvo navršilo je 22. veljače 2022. 30. godišnjicu svog osnutka, a uoči tog jubileja 16. veljače održalo je svoju godišnju skupštinu na kojoj je prihvaćen plan rada za 2022. uz osvrt na proteklu godinu, ali i na protekla tri desetljeća.

Osnovano 1992., nedugo nakon međunarodnog priznanja Hrvatske kao Društvo hrvatsko-češkog i slovačkog prijateljstva, pod današnjim imenom djeluje od 1993. kao udruga kojoj je cilj unapređivanje hrvatsko-češkog prijateljstva, popularizacija Češke u Hrvatskoj i Hrvatske u Češkoj, uglavnom na području kulture. Društvo je organiziralo brojna predavanja i tribine o događajima i osobama vezanima uz Češku i hrvatsko-češke veze, uglavnom povodom važnih godišnjica, izdalo 12 knjiga i preko 30 brojeva časopisa Susreti. U Češkoj je HČD postavilo osam spomen-obilježja značajnim Hrvatima, od toga šest u Pragu gdje se izborilo i za imenovanje Ulice Stjepana Radića, a u Zagrebu za Stube biskupa Duha i Park Marije Ružičke Strozzi, kao i za očuvanje Masarykove ulice. Društvo danas ima oko 100 članova, a osim u Zagrebu djeluje i u podružnicama u Omišu i Daruvaru.

Aktivnost Društva nije zamrla niti tijekom pandemije pa je 2021. obilježilo tri važna jubileja, 150. godišnjicu rođenja Stjepana Radića, 250. godišnjicu prvih hrvatskih novina koje je u Zagrebu izdavao Čeh Antun Jandera i 100. godišnjicu rođenja Alexandera Dubčeka. Lani je objavljena i knjiga Češka na dlanu s opisom preko 250 čeških gradova, dvoraca i drugih lokaliteta. Kako je kazao predsjednik HČD-a Marijan Lipovac, udruga može biti zadovoljna s radom u proteklih godinu dana kada se još jednom potvrdila kao možda najaktivnije od svih hrvatskih društava prijateljstva, što je imalo odjeka i u medijima.

U 2022. planovi rada su vrlo ambiciozni, zahvaljujući Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koje je financijski poduprlo projekt Hrvatsko-češki kulturni susreti u sklopu tog kojeg će se violinistički koncert, tribina o 30 godina hrvatsko-čeških veza, tribina o hrvatsko-češkim književnim vezama u proteklih 30 godina, predavanje Franjo Tuđman i Česi, Václav Havel i Hrvati, a dio projekta su i tri izložbe: o 30 godina hrvatsko-čeških veza kroz fotografije, izložba Češka poezija u pjesničko-grafičkim mapama Zdenke Pozaić, kao i izložba o češkim arhitektima u Hrvatskoj, podsjetnik na zasluge Čeha za izgled mnogih hrvatskih gradova. U realizaciji ovog projekta sudjeluje i češko veleposlanstvo. Planira se i obilježavanje značajnih godišnjica: 100. godišnjice smrti hrvatskog slikara Vlahe Bukovca, profesora praške Akademije likovnih umjetnosti kojeg je smrt zatekla u Pragu, te utemeljitelja moderne hrvatske fizike Čeha Vinka Dvořáka, 100. godišnjica rođenja legendarnih čeških sportaša, supružnika Emila Zátopeka i Dane Zátopkove, 200. godišnjica rođenja oca genetike Gregora Mendela, 150. godišnjica smrti vođe hrvatskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja koji je iz češkog pravopisa u hrvatsku unio slova s kvačicama, 30. godišnjica smrti češkog kardinala Františeka Tomášeka te 1025. godišnjica smrti svetog Vojtjeha. U planu je i izdavanje knjige Jiříja Menzela Rozmarná léta u hrvatskom prijevodu Dagmar Ruljančić i knjige Darije Alujević Kiparica Mila Wod – život i djelo, a očekuje se da će nakon trogodišnje stanke ponovno izaći i glasilo Susreti. Gradskoj skupštini Grada Zagreba poslan je prijedlog za imenovanje Stuba Antuna Jandere i Stuba Marije Fabković, istaknute učiteljice, Čehinje, pravim imenom Marie Frechová.

„Hrvatsko-češko društvo je karika koja je nedostajala u odnosima Hrvatske i Češke, odnosno karika koja bi nedostajala da nije osnovano. Drago mi je da djelujemo pod istim krovom“, kazao je predsjednik Češke besede Zagreb i Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik pohvalivši iznimno dobru suradnju tih ustanova češke manjine s Hrvatsko-češkim društvom.

Među 16 članova nazočnih na skupštini bila je i Vlatka Banek koja je jedina bila nazočna na osnivačkoj skupštini Hrvatsko-češkog društva 1992. i bila izabrana za njegovu prvu tajnicu, a 30 godina kasnije vodila je zapisnik te se kratko prisjetila što je sve Hrvatsko-češko društvo prošlo od svog osnutka, uz veliku aktivnost tijekom devedesetih godina, zatim njeno slabljenje početkom ovog stoljeća, da bi se nakon 2005. ponovno vratilo na stare staze i unaprijedilo i svoj rad i svoju društvenu relevantnost. Vlatka Banek sjetila se i pokojnih osnivača HČD-a među kojima su bili prvi predsjednik Zlatko Stahuljak, te Božidar Grubišić, Predrag Jirsak, Miroslav Jilek, Mate Relja, Zdenko Prochaska… Njihovo djelo danas nastavljaju mlađe generacije koji projekte Društva i način djelovanja prilagođavaju suvremenim prilikama.