Hrvatsko-češko društvo organiziralo tribinu Hrvatska i Češka – 30 godina poslije: Hrvati i Česi opet su na pravoj strani

Hrvatsko-češko društvo organiziralo je 11. travnja 2022. u Češkom domu u Zagrebu tribinu Hrvatska i Češka – 30 godina poslije, u povodu 30. godišnjice Hrvatsko-češkog društva te 30. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i uspostave diplomatskih veza s tadašnjom Češkom i Slovačkom Federativnom Republikom. Tribina je održana uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a svoj osvrt na hrvatsko-češke veze u protekla tri desetljeća dali su veleposlanik Češke Republike u Zagrebu Milan Hovorka, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i češka povjesničarka i kroatistica Jindra Lavrenčíková.

Prema riječima veleposlanika Hovorke, odnose Hrvatske i Češke te njihovih naroda u tom periodu može se okarakterizirati terminima emancipacija, integracija i determinacija. „Oba naša naroda imala su zajedničko nastojanje da se izvuku iz režima u kojima nisu uspjeli u potpunosti ostvariti svoj suverenitet i svoje želje. Obje naše zemlje znaju što znači borba za neovisnost, vrijednost slobode izražavanja i vladavine prava. Sasvim je logično da smo željeli vratiti se u zajednicu zemalja koje dijele vrijednosti slobode i demokracije uz snažnu institucionalnu vezu. Članstvo Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu dalo nam je takvu poveznicu. Danas, zajedno s drugim članovima i saveznicima, radimo na izgradnji zajedničke arhitekture prosperiteta i sigurnosti. Pod izrazom determinacija smatram našu odlučnost da zaštitimo slobodu i demokraciju koju su naše države stekle poslije dugih desetaka godina. Ovih se dana naša determinacija manifestira kroz potporu Ukrajini. U našem neposrednom susjedstvu, kao posljedica ruske agresije, Ukrajina krvari, tisuće ljudi umiru, milijuni ljudi su izvan svojih domova, uništeni su gradovi i vrijednosti koje su Ukrajinci gradili stoljećima. A Česi i Hrvati opet su na pravoj i jedinoj mogućoj strani, na strani mira, pravde, slobode i demokracije“, kazao je Hovorka. Istaknuo je da Češka snažno podržava nastojanja Hrvatske da uđe u eurozonu, a posebno u schengenski prostor, i izrazio nadu da će se ti ciljevi ostvariti upravo za vrijeme češkog predsjedanja Vijećem Europske unije u drugoj polovici 2022. „Danas se hrvatsko-češki odnosi karakteriziraju kao tradicionalno izvrsni i vrlo prijateljski. Oni se prvenstveno manifestiraju kroz međuljudske odnose, bilo da se radi o našim nacionalnim manjinama, turizmu, kulturi, obrazovanju i drugim područjima. No po mom mišljenju naši odnosi zaslužuju još vidljiviju političku dimenziju koja bi odražavala činjenicu da su obje zemlje članice Europske unije i saveznički partneri u NATO-u. veću redovitost kontakata na različitim razinama, pa tako i na najvišoj političkoj razini, vidim kao ključni prioritet. Što se tiče gospodarskih odnosa, oni stoje na čvrstim temeljima koje nije poljuljala ni pandemija koronavirusa“, rekao je Hovorka i iznio podatke da se lani trgovinska razmjena Hrvatske i Češke u odnosu na proteklih šest godina gotovo udvostručila, a od ulaska Hrvatske u EU rastu i češke investicije u Hrvatskoj u svim granama gospodarstva. Također, Češka je peto najvažnije hrvatsko turističko tržište te nastoji povećati broj hrvatskih turista koju ju posjećuju. „Javna diplomacija jedan je od prioriteta koji sam sebi zacrtao kao ključni element mog mandata u Hrvatskoj. Želim da naše veleposlanstvo bude organizator, suorganizator, partner, pokrovitelj ili jednostavno pružatelj moralne potpore čitavom nizu aktivnosti čiji je cilj jačanje kvalitete naših bilateralnih odnosa“, zaključio je Hovorka.

Marijan Lipovac je kazao da se proteklih 30 godina u više od 900 godina dugim hrvatsko-češkim odnosima čini se kao mala epizoda, no ustvrdio je da je to period kad su hrvatsko-češki odnosi došli u svoje zlatno doba jer su se počeli ostvarivati kao odnosi dviju samostalnih država koje su izraz pune nacionalne afirmacije oba naroda i osnovna pretpostavka da se obje zemlje razvijaju što bolje mogu, a time i njihove međusobne veze. „Tadašnja Češka i Slovačka Federativna Republika priznala je Hrvatsku 16. siječnja 1992., a diplomatski odnosi uspostavljeni su nešto kasnije, u svibnju. Po prvi put u povijesti u Pragu je otvoreno hrvatsko veleposlanstvo, sa Zlatkom Stahuljakom kao prvim veleposlanikom, a u Zagrebu je čehoslovački generalni konzulat prerastao u veleposlanstvo koje je od 1993. postalo češko veleposlanstvo. Dakle, već 30 godina imamo najbolje uvjete za razvoj hrvatsko-čeških odnosa, prije svega slobodu i samostalnost oba naroda i njihovih država i njihovo članstvo u međunarodnim asocijacijama kojima pripadaju svojim identitetom, Europskoj uniji i NATO-u, dakle Zapadu. Koliko je to važno vidimo na poseban način otkako je Ukrajina postala žrtva agresije Rusije, a prije tridesetak godina to nije bilo tako, ni Hrvatska i Češka još nisu bile pozicionirane na Zapadu. Hrvatska je ulaskom u Jugoslaviju iz svog srednjoeuropskog okruženja po prvi put u povijesti postala dio balkanskog kruga, a Češka je dolaskom komunista na vlast postala u geopolitičkom smislu dio Istoka i kao takva bila doživljavana na Zapadu. Danas smo eto i Hrvatska i Češka geopolitički dio Zapada u koji spadaju najrazvijenije zemlje Europe i svijeta, i to je također povoljan i stabilan okvir za razvoj naših odnosa. Kad Hrvatska uskoro uđe u Schengen moći ćemo u Češku putovati bez dokumenata, a i sad već možemo s osobnom iskaznicom, kao i Česi u Hrvatsku, a još do prije tridesetak godina to nije bilo tako. Danas sloboda putovanja znači slobodan protok turista, sloboda tržišta znači da Česi mogu ulagati novac u projekte u Hrvatskoj, kao i obratno, kupovati udjele u hrvatskim tvrtkama, slobodno se mogu kupovati nekretnine, slobodna je razmjena studenata, slobodno se odvija kulturna razmjena. I nacionalne manjine mogu slobodno razvijati odnose s matičnim državama. To također nije bilo moguće prije 30ak godina kad je, što se tiče Čeha u Hrvatskoj, postojala kontrola države i partije, a Hrvati u Češkoj nisu kao manjina niti postojali jer su bili raseljeni i izbrisani iz kolektivnog sjećanja, kao da ih nije ni bilo, da bi se s dolaskom slobode opet počeli okupljati i danas, kad postoji samostalna Hrvatska, mogu računati na njenu pomoć. Jedino za čim danas možemo žaliti su ljudi, oni koji su bili prije nas i koji su djelovali na polju hrvatsko-čeških odnosa, a koji nisu imali sreću doživjeti ovako povoljne okolnosti. Zamislimo kako bi Stjepan Radić Češku u Hrvatskoj popularizirao danas, u doba društvenih mreža, kao što je to u svoje vrijeme činio svojim knjigama, člancima i govorima. Ili, zamislimo predavanje Tomáša Masaryka u Pragu koje se prenosi preko neke od internetskih platformi i gleda u Hrvatskoj i odgojno djeluje na hrvatsku javnost. Naši velikani napravili su velike stvari u nepovoljnim okolnostima pa pretpostavimo kakve bi tek rezultate imali danas da su kojim slučajem živi, ili da i danas imamo pojedince njihova kalibra“, kazao je Lipovac koji se osvrnuo i na rad Hrvatsko-češkog društva u proteklih 30 godina. „Možemo biti ponosni s rezultatima koje smo ostvarili, od onih opipljivih i javno vidljivih to je 12 knjiga, naše glasilo Susreti, osam spomen-obilježja u Češkoj i dva u Hrvatskoj, u Zagrebu Stube biskupa Duha i Park Marije Ružičke Strozzi, a u Pragu Ulica Stjepana Radića. Dakle, imamo važnu ulogu u hrvatsko-češkim vezama, ali ne i sudbonosnu, jer ti odnosi se razvijaju neovisno o nama, i to na svim razinama, od visoke politike do turizma, sporta i međuljudskih odnosa, dakle kapilarno. Te se veze potvrđuju i u dobrim i u lošim vremenima, što smo vidjeli na primjeru pandemije kada su češki turisti prvi najavili da će doći u Hrvatsku i organizirali čak i poseban vlak, kao i na primjeru potresa koje smo doživjeli 2020. kada je i Češka uskočila u pomoć. Sve to je čvrst temelj za razvoj hrvatsko-čeških veza i u budućnosti i tko zna, možda nas ono najbolje tek očekuje“, zaključio je Lipovac.

Jindra Lavrenčíková prikazala je razvoj odnosa Hrvatske i Češke od 1992. do danas, na području politike, gospodarstva, turizma, kulture i obrazovanja, kao i zaštite nacionalnih manjina. Govorila je i o ključnim osobama društvenih promjena od prije 30 godina, prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te Václavu Havelu, posljednjem predsjedniku Čehoslovačke i prvom predsjedniku samostalne Češke. Nakon izlaganja trojice govornika razvila se rasprava u kojoj su iznesene konkretne ideje za dodatno unapređenje hrvatsko-čeških odnosa.

Snimka tribine dostupna je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=HEeeCj4anEE&t=5268s