U NSK u Zagrebu dvije izložbe posvećene hrvatsko-češkim odnosima

U organizaciji Hrvatsko-češkog društva, od 5. do 17. rujna 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održane su dvije izložbe posvećene hrvatsko-češkim odnosima: Hrvatska i Češka 1992. – 2022. kroz fotografije te Češka poezija u grafičkim mapama Zdenke Pozaić.

Izložba Hrvatska i Češka 1992. – 2022. kroz fotografije prikazala je veze dviju zemalja u proteklih 30 godina, od uspostave međusobnih diplomatskih odnosa. Autor izložbe je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je za svaku od proteklih godina odabrao po jednu fotografiju, nastojeći obuhvatiti svu širinu i bogatstvo hrvatsko-čeških veza. Posjetitelji će moći vidjeti fotografije posjeta hrvatskih i čeških državnika te crkvenih velikodostojnika, kao i fotografije koje prikazuju hrvatsko-češku kulturnu suradnju, potporu nacionalnim manjinama, pomoć Češke u saniranju posljedica Domovinskog rata, uzajamne turističke posjete, češke investicije u Hrvatskoj, kao i susrete hrvatskih i čeških nogometnih navijača. Na fotografijama su prikazane neke od najznačajnijih osoba koje su obilježile hrvatsko-češke veze u proteklih 30 godina, poput Dušana Karpatskog, Jiříja Menzela, Michala Viewegha, Zlatka Stahuljaka, Vlade Milunića i Mire Gavrana, a vide se i političari poput Franje Tuđmana, Václava Havela, Václava Klausa, Miloša Zemana, Ivice Račana, Kolinde Grabar-Kitarović i Andreja Plenkovića, zatim kardinali Josip Bozanić i Dominik Duka, vodeće osobe češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, slavni hrvatski kantautor Arsen Dedić te članovi legendarne češke rock grupe The Plastic People of the Universe. Pokrovitelj ove izložbe je Hina čiji fotoreporteri su snimili velik dio izloženih fotografija koje su i iz arhiva Hrvatsko-češkog društva i pojedinih institucija te iz osobnih albuma.

Izložba Češka poezija u grafičkim mapama Zdenke Pozaić prikazala je opus ove istaknute hrvatske slikarice i grafičarke nadahnut djelima čeških pjesnika te djelima hrvatskih pjesnika prevedenih na češki. Autorica ove izložbe je povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević. Na pjesničko-grafičkim mapama Zdenka Pozaić radi od 1981. u više biblioteka unutar kojih interpretira domaću i stranu poeziju, a pri čemu češka poezija zauzima važno mjesto. Motivaciju za bavljenje ovom poezijom nalazi na različite načine. Naime, njezina je povezanost uz češku kulturu slojevita zbog njezine posvemašnje vrijednosti, kao i porijekla i prijateljskih kontakata, napose s Dušanom Karpatskim, znalačkim prevoditeljem i poznavateljem hrvatske i češke književnosti. Ostvarila je brojne grafičke mape u drvorezu i linorezu, a nerijetko je riječ o prvim prijevodima na hrvatski ili pak češki jezik u kojima je interpretirala poeziju eminentnih čeških pjesnika poput Vladimíra Holana (Noć s Hamletom), Františeka Halasa (Prag), Jaroslava Seiferta (Bachov koncert) ili pak pjesnikinje Jiřine Haukove i hrvatskih pjesnika, Dragutina Tadijanovića, Antuna Šoljana, Tonka Maroevića, Luka Paljetka i pjesnikinje Andriane Škunce. U tim se mapama ogledaju izražajne karakteristike ukupna opusa, ali i individualan pristup u interpretaciji pojedine pjesme.

Izložbe su održane uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, tijekom šestomjesečnog češkog predsjedanja Vijećem Europske unije. Svečanost otvorenja izložbi održana je 7. rujna, a otvorio ih je češki veleposlanik u Hrvatskoj Milan Hovorka. „Obje izložbe prožete su pozitivizmom. Pokazuju uzajamno poštovanje, ali i simpatije jednog prema drugom, spremnost da budemo zajedno u dobru i zlu i veliku želju da se obogaćujemo, upoznajemo ili jednostavno provodimo slobodno vrijeme zajedno“, kazao je Hovorka, podsjetivši na događaje od prije 30 godina. „Svi znamo koja je to bila prekretnica i što smo morali proći da bismo se vratili u zajednicu demokratskih država i izgradili neovisne države koje same odlučuju o svojim sudbinama. Bilo je to razdoblje u kojem smo ostvarili legitimnu ambiciju da demokratske promjene usidrimo članstvom u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Bilo je to i vrijeme u kojem smo gradili preduvjete za dugoročni prosperitet i težili rastu koji će našim građanima omogućiti ispunjenje očekivanja u osobnom i poslovnom životu. Česi i Hrvati znaju koja je cijena slobode, da se za nju moraju aktivno boriti i promicati načela demokracije, vladavine prava i ljudskih prava. Oni znaju da u pitanjima poput teritorijalnog integriteta i suvereniteta nema načina da se povuče. Stoga obje zemlje danas čvrsto stoje na strani Ukrajine u njezinoj borbi s ruskim agresorom i pružaju joj svestranu pomoć“, rekao je Hovorka. Važnim je istaknuo to što se dobri odnosi Hrvatske i Češke preslikavaju na međuljudske odnose, od pomoći obiju zemalja nacionalnim manjinama, Česima u Hrvatskoj i Hrvatima u Češkoj, a posebno na turizam. „Samo u srpnju u Hrvatsku je stiglo 356.000 čeških turista i tako smo svaki dan ovdje imali jedan češki grad srednje veličine. Atmosfera u češko-hrvatskim odnosima toliko je naelektrizirana da sve više ljudi s obje strane želi dati neki svoj doprinos – političari, umjetnici, poduzetnici, akademici, turisti, novinari, a dakako i diplomati“, rekao je Hovorka i naveo niz događaja koji su se u posljednje vrijeme dogodili na području hrvatsko-čeških veza, posebno brojne kulturne manifestacije.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević podsjetila je da hrvatsko-češke veze traju već gotovo tisuću godina te da Hrvate i Čehe osim zajedničke političke povijest povezuju i snažne kulturne veze čijem jačanju su bila posvećena brojna događanja u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, posebno zahvaljujući Dušanu Karpatskom. „Danas ponovno pokazujemo kako smo povezani na više načina, i to odnosom naših dviju država, suradnjom naših umjetnika, ali i na osobnoj ljudskoj razini kroz prijateljstva. Drago mi je što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno mjesto na kojem se potvrđuju brojne veze i prijateljstvo među našim narodima“, kazala je Ivanka Stričević.

Marijan Lipovac predstavio je izložbu Hrvatska i Češka 1992. – 2022. kroz fotografije i objasnio da je nastojao izabrati vedre i vesele fotografije koje svojim motivima odražavaju srdačnost i pozitivno ozračje koje vlada u hrvatsko-češkim odnosima. „Osim važnih događaja kao što su susreti hrvatskih i čeških državnih dužnosnika, na ovim fotografijama vidimo i neke fenomene iz hrvatsko-čeških veza, kao što je popularnost češkog književnika Michala Viewegha u Hrvatskoj i hrvatske dance grupe Karma u Češkoj, ili činjenica da već desetak godina tijekom ljeta na Jadranu borave i češki policajci kako bi bili na pomoć češkim turistima, ili sudjelovanje hrvatskih učenika na međunarodnom likovnom natjecanju posvećenom Lidicama, ili održavanje Gavranfesta, kazališnog festivala posvećenog hrvatskom književniku Miri Gavranu, već zadnjih nekoliko godina kontinuirano u Pragu. A tu je i Kuća koja pleše, simbol suvremene praške arhitekture, suautora Hrvata Vlade Milunića kojeg vidimo kako pokazuje njene nacrte svom prijatelju Václavu Havelu. Izložba je podsjetnik i na neke zaboravljene epizode, primjerice na češke vojnike u sklopu misije UNPROFOR koji su među ostalim spasili jedino većinski hrvatsko selo preostalo na okupiranom području Hrvatske, Podlapaču u Lici“, kazao je Lipovac.

Predstavljajući izložbu Češka poezija u grafičkim mapama Zdenke Pozaić, njena autorica Nevenka Šarčević kazala je da je Zdenka Pozaić mogla u pjesničko-grafičkim mapama zadržati neprestanu zanesenost poezijom, tj. lirsko u radu koji određuje njezin izraz. „Otuda i činjenica da njezine grafike korespondiraju s pjesničkim bez potrebe za suvišnom naracijom koja bi deskriptivnim likovnim sredstvima odvraćala pažnju od autoričinih znakova koji nas suptilno povezuju s poetskim sadržajem. Možda se na jednom mjestu i ne mogu nabrojiti sve njezine češke veze, a nije niti namjera izgubiti se u opisu pojedinosti brojnih mapa s grafikama koje se ovom prilikom mogu vidjeti izložene, a niti u ukazivanju činjenice koliko je ova poezija bila autorici nepresušno vrelo za likovni izraz. Sudeći prema ukupnom dosadašnjem angažmanu, Zdenka Pozaić je samosvojna i nezamjenjiva promicateljica povezanosti češke i hrvatske poezije u likovno-grafičkom izrazu“, rekla je Nevenka Šarčević. Podsjetila je na izravni kontakt koji je Zdenka Pozaić imala s radom češkog predsjednika i književnika Václava Havela čijoj poeziji iz zbirke Na okraji jara (Na rubu proljeća) je posvetila istoimenu grafičku mapu koju mu je osobno predala povodom njegovog 70. rođendana u Nacionalnoj knjižnici Klementinum u Pragu 2006. Govoreći o nastanku svojih grafičkih mapa posvećenih češkoj poeziji Zdenka Pozaić je posebno istakla zasluge dvojice svojih pokojnih suradnika, Dušana Karpatskog i Tonka Maroevića.