U Zagrebu tribina O hrvatsko-češkim književnim prijevodima od 1992. do 2022.

Hrvatsko-češko društvo organiziralo je 9. prosinca 2022. u Književnom klubu Booksa u Zagrebu tribinu O hrvatsko-češkim književnim prijevodima od 1992. do 2022. na kojoj se govorilo o uzajamnom prevođenju književnih djela pisanih na hrvatskom, odnosno češkom jeziku, posebno u posljednjih 30 godina od osamostaljenja Hrvatske i Češke.

Tribinu je vodila Mateja Pavlic, a osvrt na povijest prevođenja hrvatskih i čeških književnih djela dao je češki bohemist i kroatist Matěj Martinčák koji je istaknuo veliku prevodilačku aktivnost u doba narodnih preporoda u 19. stoljeću, kao i nakon 1918. zbog bliskih veza novonastalih država Jugoslavije i Čehoslovačke. „U doba prve republike bio je velik interes za studij tadašnjeg srpskohrvatskog jezika, čak i izvan Praga. U svakoj češkoj regiji bila je barem jedna škola stranih jezika u kojoj su se školovali ljudi koji su znali hrvatski. I u drugoj polovici 20. stoljeća recepcija hrvatske i drugih južnoslavenskih književnosti bila je vrlo produktivna, zahvaljujući prije svega Dušanu Karpatskom pa su se uz ruske najviše prevodili hrvatski naslovi. U zadnjih 30 godina recepcija hrvatske književnosti u Češkoj odskače od tih dugoročnih trendova“, kazao je Martinčák. Kao razloge je naveo krvavi raspad Jugoslavije koji je u češkoj javnosti učvrtio negativne stereotipe o Balkanu, kao i oslobođenje češke kulture od sputanosti u doba komunizma i njeno otvaranje prema djelima velikih zapadnih književnosti, zbog čega nema puno interesa za male književnosti. Suvremeni prijevodi hrvatske književnosti imaju mali domet, samo unutar uskih krugova. Što se tiče recepcije češke književnosti u Hrvatskoj, ona je puno bolja, počevši od književnika Michala Viewegha koji je bio popularan u Hrvatskoj krajem devedesetih godina o otvorio vrata drugim češkim autorima. Prema Martinčákovim riječima češka kultura je u Hrvatskoj dobro poznata zahvaljujući među ostalim i aktivnostima češke manjine i Hrvatsko-češkog društva, što pridonosi većem interesu za djela čeških književnika.

Suzana Kos, profesorica češke književnosti na Katedri za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je da u suvremenoj češkoj književnosti postoji velik broj autorica od kojih je desetak njih prevedeno na hrvatski. Spomenula je i da su među studentima bohemistike najpopularniji seminari za prevođenje.

Tribina je održana uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.