U Križevcima obilježeno 200 godina od rođenja Dragutina Lambla

U Križevcima je 16. veljače 2023. u organizaciji Hrvatsko-češkog društva te lokalnog Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije i Visokog gospodarskog učilišta obilježena 200. godišnjica rođenja češkog poljoprivrednog stručnjaka Dragutina (Karela) Lambla koji je najznačajniji dio života proveo u Križevcima gdje je od 1860. do 1874. bio prvi ravnatelj i profesor tamošnjeg Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta. O Lamblovom životu i djelu govorio je Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci.

Karel Lambl, koji je u Hrvatskoj koristio oblik imena Dragutin, rođen je u mjestu Letiny u zapadnoj Češkoj 31. siječnja 1823. Gimnaziju i tehničku školu završio je u Pragu, potom je radio na veleposjedu obitelji Thun kraj Libereca i predavao na Visokoj poljodjelskoj školi u Libverdi kraj Děčína. Ondje počeo prevoditi i pisati o gospodarskim temama uvodeći novo stručno nazivlje i zamjenjujući germanizme i latinizme češkim nazivima. Na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera došao je 1860. u Hrvatsku i do 1874. bio prvi ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima gdje je ujedno predavao gospodarsku upravu, knjigovodstvo, živinogojstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Posebno je bio zainteresiran za vinogradarstvo te je ustrojio najveću hrvatsku ampelografsku zbirku s 280 sorti vinove loze. Sve do 1878. predstavljao je Hrvatsku u Međunarodnoj ampelografskoj komisiji, a sastavio je i knjižicu Der Weinbau in Kroatien, Slavonien und in der Militärgrenze (Zagreb, 1873.). Pisao je za brojne domaće i strane časopise i novine, a kraće vrijeme je bio i urednik Gospodarskog lista (1866. – 1867.). Objavio je i nekoliko knjiga o poučnim gospodarskim putovanjima koje je poduzimao sa svojim studentima, a zajedno se Josipom Partašem napisao je Poučnik u vrtlarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu. Umirovljen je 1874., nakon čega se vratio u Češku, no i dalje je često navraćao u Križevce. Sudjelovao je u podizanju šećerane u Pragu 1875., a od 1882. sudjelovao je na radovima oko melioracije tla u talijanskom gradiću Ostellato pokraj Ferrare u Italiji, gdje je i umro 26. travnja 1884.

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac govorio je o braći i sestrama Karela Lambla koji su bili značajne osobe češkog javnog života u Češkoj. Vilém Dušan Lambl bio je pedijatar svjetskog glasa koji je djelovao i u Ukrajini i Poljskoj, a tijekom revolucije 1848. boravio u Zagrebu i nakon toga putovao Dalmacijom o kojoj je pisao u češkim novinama. František Sudimír Lambl bio je gospodarski stručnjak i arheolog, Jan Baptista Lambl agronom, Anna Cardová Lamblová borac za ženska prava i organizatorica ženskog školstva, a druge dvije sestre, Barbora Lamblová i Eliška Lamblová učiteljice. Lipovac je podsjetio na još neke poveznice Križevaca s Česima, poput glavnog negativca u povijesti ovog grada Žigmunda Luksemburškog koji je bio sin najvećeg i najpopularnijeg češkog kralja Karla IV., a istaknuo je i da je prvi Hrvat koji je studirao na Karlovom sveučilištu u Pragu bio Martin iz Križevaca kojeg je 1402. promovirao tadašnji rektor Jan Hus. Križevčana je bilo i na drugom najstarijem češkom sveučilištu, onom u Olomoucu koje ove godine slavi 450. godišnjicu osnutka, a najpoznatiji od njih je Ivan Zakmardi. U Križevcima je djelovao Čeh Josip Schlosser, istaknuti istraživač hrvatske flore, otac glumice Nine Vavre, rođene u Križevcima bio je Čeh Vojtěch Vavra, profesor na gospodarskom učilištu, Marija Radić, supruga Stjepana Radića, bila je počasna građanka Križevaca, a građevinski inženjer Čeh Vinko Hlavinka projektirao je osnovnu školu u Križevcima.

Okupljenima su pozdravne riječi uputili zamjenik češkog veleposlanika Slavomír Goga, dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren, istaknuti hrvatski agronom i počasni građanin Križevaca akademik Ferdo Bašić i upravitelj Zavoda HAZU u Križevcima Ivan Peklić. U raspravi je istaknuto da bi se Križevci, gdje Lambl već ima svoju ulicu, ovom istaknutom sugrađaninu trebali odužiti i spomen-pločom.