Hrvatsko-češko društvo organiziralo tribinu o novoizabranom češkom predsjedniku Petru Pavelu
Hrvatsko-češko društvo organiziralo je u utorak 7. veljače 2023. tribinu posvećenu novoizabranom češkom predsjedniku Petru Pavelu. O njegovom životu govorio je predsjednik HČD-a Marijan Lipovac koji je istaknuo da se radi o prvom češkom predsjedniku nakon Václava Havela koji nije političar, budući da je dosad bio samo na visokim vojnim dužnostima, dok su Havelovi nasljednici Václav Klaus i Miloš Zeman bili bivši premijeri i predsjednici parlamenta.
Petr Pavel, umirovljeni general armije, rođen 1961., od 2012. do 2015. bio je načelnik glavnog stožera Armije Češke Republike, a od 2015. do 2015. predsjednik Vojnog odbora NATO-a, tijela koje čine načelnici glavnih stožera svih članica NATO-a, kao prvi iz bivše članice Varšavskog pakta. To je najviša vojna funkcija u NATO-u i druga nakon glavnog tajnika. Kao nezavisni kandidat s 58,3 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora 28. siječnja pobijedio je protukandidata Andreja Babiša te će 9. ožujka preuzeti dužnost predsjednika Češke Republike, četvrtog od osamostaljenja 1993.
Lipovac je kazao da je Petr Pavel izrazito prozapadno orijentiran i da podupire jaču integraciju Češke u strukture Europske unije pa se zalaže i za uvođenje eura. Zalaže se i za odlučniju zapadnu pomoć Ukrajini te za njeno članstvo u NATO-u nakon završetka rata. Iako ga je njegov protukandidat optuživao da će kao general Češku uvesti u rat, Pavel je rekao: „Vojnici ne započinju ratove. Političari ih pokreću, a vojnici to onda rješavaju umjesto njih.“ Također je kazao da želi biti predsjednik dostojan zemlje članice EU i NATO-a te da želi u češku politiku vratiti vrijednosti kao što su istina, dostojanstvo, poštovanje i poniznost, što mu je većina čeških birača honorirala.
Lipovac je podsjetio i da češki predsjednik, iako su mu političke ovlasti ograničene, ipak ima značajnu ulogu u češkom društvu, pogotovo što ima i ovlasti izvan uskog političkog područja pa primjerice imenuje suce, rektore sveučilišta i sveučilišne profesore. Za razliku od hrvatskog predsjednika, imenuje premijera i ministre, a ima i pravo suspenzivnog veta na zakone koje parlament zatim mora usvojiti natpolovičnom većinom svih zastupnika. Lik aktualnog predsjednika nalazi se na poštanskim markama.
Petr Pavel je 1993. bio zapovjednik u češkoslovačkom kontingentu Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj UNPROFOR te se iskazao u evakuaciji francuskih vojnika tijekom operacije Maslenica kada je Hrvatska vojska od srpske okupacije oslobodila zadarsko zaleđe, o čemu je opširnije govorio novinar Vanja Majetić. On je pojasnio da se tijekom borbenih djelovanja baza 55 francuskih vojnika u Karinu našla se pod unakrsnom paljbom srpskih i hrvatskih snaga, a evakuacija nije bila moguća zbog ranije srušenog Masleničkog mosta. Stoga je u pomoć pozvan češkoslovački bataljun koji je u to vrijeme bio jedina funkcionalna postrojba UNPROFOR-a na tom području. „Vožnja do francuske baze trajala je nekoliko sati jer su češkoslovački vojnici pod Pavelovim zapovjedništvom morali učestalo zaustavljati svoje transportere i čistiti prepreke na cesti pod stalnom minobacačkom paljbom. Probijanje su otežavali i pripadnici Srpske dobrovoljačke garde koje je vodio zloglasni Željko Ražnatović Arkan, a koji su češkoslovačke mirovnjake doveli do minskog polja. Druge srpske paravojne postrojbe su istovremeno opkolile bazu francuskih vojnika u Golešu pa je Pavel morao pregovarati sa Srbima kako bi dopustili evakuaciju Francuza. Dok su Česi i Slovaci stigli do baze u Karinu, dva francuska vojnika već su podlegla ozljedama zadobivenim u granatiranju. Nakon što su Srbi konačno dozvolili češkoslovačkim vojnicima ulazak u Goleš, hrvatske snage su počele s granatiranjem srpskih položaja u blizini baze. Pavel je bio primoran nazvati francuskog časnika za vezu koji je bio promatrač u hrvatskom stožeru i zatražiti prekid vatre, što su hrvatske snage ispoštovale. No srpske snage su nastavile granatiranje pa je dio francuskih vojnika ostao zarobljen pod topničkom vatrom na plaži Drače. Ipak, Pavel i njegovih 28 vojnika uspjeli su se probiti do Francuza rasutih po plažama oko Gornjeg i Donjeg Karina te ih potrpati u transportere i izvući na sigurno“, rekao je Vanja Majetić. Zbog uspješnog spašavanja, francuski ministar obrane Pierre Joxe odlikovao je Pavela, zajedno s bojnicima Karelom Klinoviskim i Stanislavom Zaplatilekom te vojnim psihologom Pavelom Jirkovskim, francuskim Ratnim križem koji se dodjeljuje za iznimna junačka djela. Pavel je 2012. dobio i francuski Red legije časti, a Václav Havel mu je dodijelio Medalju za hrabrost.
Na tribini je bio i voditelj konzularnog odjela češkog veleposlanstva Tomáš Stolina koji je govorio o tome kako su izbori protekli u veleposlanstvu gdje su mogli glasati češki državljani koji borave u Hrvatskoj.
