Hrvatsko-češko društvo održalo godišnju skupštinu: Godina bogata raznovrsnim događanjima

(povratak)

Hrvatsko-češko društvo održalo je 21. ožujka u Češkom domu u Zagrebu svoju izbornu skupštinu na kojoj je izabrano vodstvo udruge za naredno dvogodišnje razdoblje. Predsjedništvo Hrvatsko-češkog društva isto je kao i u protekle dvije godine – za predsjednika je ponovno, po sedmi put, izabran Marijan Lipovac koji HČD vodi od 2011.

Potpredsjednik je i dalje Miroslav Křepela, a članovi Predsjedništva Ivan Havelka (ponovno izabran za tajnika udruge), Ivanka Stahuljak i Radoslav Kavan. U Nadzorni odbor ponovno su izabrani Marijan Orct, Mateja Pavlic i Barbara Vujanović, te Grozdana Dosegović kao zamjenica člana.
Na skupštini je usvojen i plan rada za 2023. te izvješće o radu u protekloj godini koja je bila bogata raznovrsnim događanjima. Hrvatsko-češko društvo lani je slavilo 30. godišnjicu osnutka, a navršilo se i 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske s tadašnjom Čehoslovačkom te je tim povodom pokrenut projekt nazvan Hrvatsko-češki kulturni susreti koji je financijski pomoglo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. U sklopu tog projekta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održan je koncert hrvatskih i čeških glazbenika u spomen na prvog predsjednika HČD-a i prvog hrvatskog veleposlanika u Pragu Zlatka Stahuljaka, održane su i tribine o hrvatsko-češkim vezama i hrvatsko-češkim književnim prijevodima od 1992. do 2022., izložbe Češka poezija u grafičkim mapama Zdenke Pozaić, Hrvatska i Češka 1992. – 2022. kroz fotografije i Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske te predavanje Franjo Tuđman, Česi i Slovaci. HČD je u 2022. izdalo svoju 13. knjigu, autobiografiju Jiříja Menzela Hirovita ljeta, a organiziralo je i predstavljanje prijevoda knjiga Karela Čapeka Knjiga apokrifa i O ljudima. U Pragu je organiziran koncert u spomen Vatroslavu Lisinskom, a u Zagrebu i koncert češkog violinista Tomáša Tuláčeka. U Zagrebu je organizirano i predavanje o češkom kralju Jurju Podjebradskom, a u Bjelovaru o Stjepanu Radiću i Česima, a organizirane su i spomen-večer posvećena publicistu Franji Vondračeku povodom prve godišnjice smrti, kao i povodom smrti češkog arhitekta hrvatskog porijekla Vlade Milunića. Obilježena je i 100. godišnjica rođenja slavnog češkog trkača Emila Zátopeka te 200. godišnjica rođenja prvog ravnatelja Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima Dragutina (Karela) Lambla, a organizirana je i tribina o novom češkom predsjedniku Petru Pavelu. HČD trenutno ima 97 članova, računajući i podružnice u Omišu i Daruvaru, od kojih se devet učlanilo u posljednjih godinu dana.
U 2023. planira se nastavak projekta Hrvatsko-češki kulturni susreti, s nizom predavanja, tribina i drugih aktivnosti, a u travnju se, prvi put nakon 2018., organizira i putovanje u Češku. U planu je i pokretanje inicijativa za imenovanje javnih površina u Zagrebu po istaknutim Česima, među ostalima po arhitektu Rupertu Melkusu i kiparici Mili Wod, a već nekoliko godina u proceduri su prijedlozi za imenovanje Ulice Václava Havela, Stuba Antuna Jandere i Stuba Marije Fabković koji međutim još uvijek nisu uvršteni na dnevni red sjednica Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova. Na skupštini je zaključeno da se i u drugim gradovima pokrenu inicijative za imenovanje ulica po istaknutim lokalnim Česima.

Na skupštini je uručena i zahvalnica Jarmili Hanuški koja je sve od osnutka Društva 1992. pa do kraja 2022. vodila njegove poslovne knjige te time stvorila preduvjete za uspješno kandidiranje na natječaje putem kojih HČD financira svoje projekte.