Jučer Balti, danas Hrvati, Slovenci

Prokleta „plemena„

Piše MILAN KUNDERA

Malim se narodima  koji traže svoju nezavisnost odgovara da bi to proturiječilo  europskim težnjama k jedinstvu. A uopće nije tako, naprotiv

Bilo je to za vrijeme prvih bombardiranja Dubrovnika. Na radiju netko govori o Jugoslaviji: „„Poslije razpada komunizma, tamo dolje klanovi se i plemena glože.”  Govornik je poznati antirasist i antiksenofob. Zamišljam si njegovu ogorčenost ako bi netko pred njim rekao „plemena imigranata”, ili „dva plemena koja se glože u Palestini .”  Ovi Hrvati, koje u njihovim vlastitim gradovima masakriraju oni koji su jači i bolje naoružani, ne pobuđuju u njemu čak ni elementarno poštovanje  koje dugujemo žrtvama? Ksenofobni prijezir?  Bolje rečeno, nesnalaženje pred pitanjem emancipacije malih naroda.

Mali narod: koncept koji nije samo količinski, nego koji znači specifičan oblik postojanja. Izvan njegovih granica, njegov je jezik nepoznat. Isto tako, sve što drugi znaju o njemu, to znaju posredno: preko opažanja novinara, pisaca, povjestničara i politologa velikih zemalja. I jer ga ne slušaju, ne čuju,  mali narod ima osjećaj da je samo objekt. Podjela je Europe na narode-subjekte i na narode-objekte  toliko naravna i neizbježna koliko  nepravedna i nepodnošljiva.

           U svome petom broju, časopis „Le Messager européen” daje govoriti tim nijemim narodima na usta  onih koji misle njihovo postojanje, naročito njihovih filozofa; tu je značajno razmišljanje armenskoga filozofa, dvije povijestne studije o zločinima počinjenim u Jugoslaviji za vrijeme Drugoga svjetskog rata (jednu je napisao Srbin, a drugu Hrvat) i, povrh svega, tekstovi dvojice slovenskih filozofa, neke vrste „teorije o malim narodima u času europske integracije”.

           Proces emancipacije narodâ  koji se dogodio u XIX.i XX.stoljeću s oduševljenjem su svojedobno prihvatili svi oni koje bismo danas nazvali progresistima. Ali vrijeme prolazi i nekoliko naroda koji nisu dovršili taj proces onda kada ga je, da tako kažemo, programirala Povijest,  nalazi se izravno (jučer Balti, danas Hrvati, Slovenci) pod  neugodno anakronim svjetlom dana, demodiranim, ako ne i reakcionarnim. Na njihovo veliko iznenađenje, oni se vide optuženima.  Kažu im: vaši  emancipatorski i separatistički pokušaji proturiječe  europskoj volji za integracijom i jedinstvom.

             Je li doista proturiječe? Valentin Hribar, slovenski filozof,  podpuno supodpisuje europske težnje k jedinstvu.  S ovim pojašnjenjem: „Samo suveren narod može napustiti dio svoje suverenosti i prenijeti ga na međunarodnu zajednicu... Ali narodi koji  žive na međunarodnoj razini, a ne u svojoj vlastitoj Državi, ostaju više ili manje objekti... Ne steknu li nezavisnost, to jest  položaj posve samosvojnoga subjekta u novoj Europi, oni će ne samo ostati ono što su do sada bili – objekt – nego će postati odpadkom Povijesti, etničkim ostatkom, folklornim kuriozitetom, bez ikoje moći nadzora nad vlastitim identitetom.”  I  pridodaje: „Gledište tih europskih Država koje ne žele ništa čuti  o pravu na samoodređenje i na nezavisnost  - Hrvatske i Slovenije – osjetili smo kao znak prijezira u odnosu na stvarnu i izričitu volju  da se pridružimo Europi.”  Ne ćemo uopće shvatiti  emancipatorsku volju malih naroda ako ne shvatimo njihovu strastvenu, tim više ranjivu, eurofiliju.

                                                                                                                               M.K  

                                                      Le Nouvel Observateur, str. 69., Paris, 14-20.XI. 1991.

           *Napomena: Uz  ovaj je povijestni apel Pro Croatia & Slovenia   svjetski slavnoga romanopisca, profesora na znamenitoj pariškoj E.H.E.S.S  Milana Kundere objavljena  ratna fotografija u boji s  razvijenim hrvatskim barjakom crven-bijel-i plavi i podpisom: Hrvatska nacionalna garda u Osijeku. Mnogopoštovani i neprežaljeni pokojni prijatelj Milan Kundera, čija sam sabrana Djela priredio i objavio u Sarajevu godine 1984.,  dao mi je u svome pariškome   domu u ruke  tjednik da pročitam što je tamo napisao, potom zapitavši: „Mile, jesi li zadovoljan? Napisao sam ono što si mi govorio.” Na ime zahvalnosti i priznanja književnomu velikanu i slobodaru Milanu Kunderi, koji se i javno zauzeo za hrvatsku slobodu i državnu neovisnost,  hrvatski je predsjednik dr. Franjo Tuđman dodijelio Milanu Kunderi godine 1998. visoko državno odlikovanje Republike Hrvatske, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.  Odlikovanje nikada nije bilo uručeno. M.P.

 (Milan Kundera: Les „tribus” maudites, Le Nouvel Observateur, str. 69., Paris, 14-20.XI. 1991.)