Hrvatsko-češko društvo organiziralo petodnevno putovanje u Češku

(povratak)

Nakon pet godina Hrvatsko-češko društvo ponovno je, od 12. do 16. travnja 2023., organiziralo putovanje u Češku za svoje članove i druge zainteresirane putnike. Interes za putovanje bio je tolik da je dio osoba morao nažalost ostati na listi čekanja jer nakon nekoliko godina kada su zbog pandemije bila onemogućena ili ograničena grupna putovanja mnogi su se očito zaželjeli odlaska na zanimljive destinacije.

Nakon polaska iz Zagreba prvo zaustavljanje bilo je u Mikulovu, uz razgled ovog južnomoravskog urbanističkog bisera, a zatim su na rasporedu bili dvorci Valtice, uz posjet vinskom podrumu, i Lednice s prekrasnim parkom. Prvo noćenje bilo je u Brnu čiji razgled je uslijedio idućeg jutra uz lokalnog vodiča, a zatim se na programu bio Slavkov, u svijetu poznatiji po njemačkom imenu Austerlitz gdje se 1805. odigrala bitka u kojoj je francuski car Napoleon pobijedio udružene vojske Austrije i Rusije („bitka triju careva“) i pod svoju vlast dobio Dalmaciju. U bitci su na austrijskoj strani sudjelovali i hrvatski vojnici te je kod Mohyle miru njima u spomen upaljena svijeća u bojama hrvatske zastave.

Nakon Slavkova putnici su otputovali u Olomouc koji je nakon razgleda na mnoge ostavio sjajan dojam. Potvrdilo se da Češka nije samo Prag, nego da je puna brojnih gradova i gradića koje treba vidjeti. Idućeg dana prvo stajanje bilo je u gradu Svitavy gdje je rođen Oskar Schindler, svjetski poznat po spašavanju 1200 Židova tijekom holokausta. S njegovim životom putnici su se upoznali u muzeju koji mu je posvećen. Iduća destinacija bio je Litomyšl, poznat po dvorcu koji je pod zaštitom UNESCO-a i koji se trenutno obnavlja, ali ipak je bilo moguće djelomično ga obići. Dan je zaključen obilaskom Hradeca Králové gdje je vodič bio Martin Hemerka, Čeh djelomičnih hrvatskih korijena, vrlo aktivan na društvenim mrežama i koji je s velikim entuzijazmom pokazao znamenitosti svoga grada. Idućeg dana prvo zaustavlja je bilo je u Chlumu kraj Sadove gdje se 1866. odigrala poznata bitka između Austrije i Pruske. To je najveća bitka koja se održala na češkom teritoriju i dramatično je utjecala na povijest Europe jer posljedica pruske pobjede bilo je ujedinjenje Njemačke pod njenim vodstvom, dok se poražena Austrija morala nagoditi s Mađarima i tako je Habsburška monarhija preustrojena u Austro-Ugarsku. Kod spomenika u čast poginulih položen je lovorov vijenac s hrvatskom trobojnicom. Naime, u ovoj bitci ginuli su vojnici mnogih naroda, pa tako i Hrvati i Česi, iako se o tome gotovo uopće ne govori u hrvatskim školama jer se naglašava vojni i politički aspekt bitke. Ovo je vjerojatno bilo prvi put da neka skupina iz Hrvatske organizirano posjećuje Chlum.

Uslijedio je brzinski posjet Pragu po kojem je vodič bila iskusna Jana Krásná, a predvečer se stiglo u České Budĕjovice. Idućeg dana nakon razgleda metropole južne Češke na redu je bio po mnogima najljepši češki grad, Český Krumlov, a poseban doživljaj bila je zadnja destinacija, najjužniji češki grad Vyšší Brod gdje je u crkvi cistercitskog samostana pokopan najmlađi sin Nikole Šubića Zrinskog Ivan Zrinski, na češkom Jan Zrinský. Majka mu je bila Eva iz češke velikaške obitelji Rožmberk i njen brat Petr Vok Jana je pripremao za nasljednika, međutim umro je 1612. umro nakon ujaka i time su se planovi o tome da jedan Zrinski naslijedi baštinu Rožmberka izjalovili. No posmrtno se to ipak simbolički dogodilo jer je Jan pokopan u crkvi gdje počivaju i ostali članovi obitelji Rožmberk. Na grob ukrašen Janovom skulpturom u viteškoj odjeći položen je lovorov vijenac s hrvatskom trobojnicom i upaljena svijeća. I to je vjerojatno bio prvi organizirani posjet neke hrvatske skupine Vyššem Brodu. Uslijedio je povratak u Zagreb i time je ovo zahtjevno putovanje, tijekom kojeg se svake noći spavalo u drugom gradu, uspješno okončano.

Uz vođu puta Ivana Črljenca iz agencije Črljenec turist, treba istaknuti aktivno sudjelovanje pojedinih članova Hrvatsko-češkog društva koji su uspješno nadomjestili odsutnost „službenog“ stručnog vodiča. O glavnim destinacijama putnicima su govorili Radoslav Kavan (ujedno i inicijator ovog putovanja i glavni realizator) i Marijan Orct, dok je stručnjak za vojnu povijest Boris Trnski govorio o bitkama kod Slavkova i Chluma, a umirovljeni sveučilišni profesor geografije Dane Pejnović o geomorfološkim obilježjima pojedinih dijelova Češke. Miljenko Srkoč je ispričao zanimljivu priču kako je njegov djed Andrija kao veletrgovac vinima u Hradecu Králové upoznao svoju buduću suprugu Herminu Slaninovu te je kraj Brod Moravica u Gorskom kotaru sagradio obiteljsku kuću do danas poznatu kao „Vila Herminka“. Alenka Štokić je pak prevodila tumačenja lokalnih vodiča. Temeljem ovog iskustva, a korištenjem znanja i iskustava koje imaju mnogi njegovi članovi, Hrvatsko-češko društvo nastojat će putovanja u Češku organizirati redovito, najmanje jednom godišnje, i to tako da u programu budu mjesta koja Hrvati rijetko ili gotovo nikako ne posjećuju.