Hrvatsko-češko društvo organiziralo predavanje Školovanje Nikole Tesle u Hrvatskoj i češki utjecaji

Hrvatsko-češko društvo organiziralo je 15. travnja u Češkom domu u Zagrebu predavanje na temu Školovanje Nikole Tesle u Hrvatskoj i češki utjecaji koje je održao prof. dr. Darko Žubrinić. On je istaknuo da je Teslina izobrazba u Višoj realnoj gimnaziji u Rakovcu (danas dio Karlovca, tada dio Hrvatske vojne krajine) od 1870. do 1873. bila ključna za njegovo usmjerenje prema elektrotehnici. U tome je presudnu ulogu imao njegov profesor fizike Martin Sekulić, kojeg Tesla s dubokom zahvalnošću spominje u svojoj autobiografiji. Teslin prvi razrednik od 1870. do 1871. bio je Čeh August Löffler koji mu je predavao matematiku, a 1872. mu je dao ocjenu nedovoljan, što je bila posljedica Tesline bolesti. Löffler je značajan i zbog toga što je 1879. u Zagrebu objavio prvi hrvatski priručnik gimnastike (Gimnastika za učitelje pučkih učiona i učiteljske pripravnike).

Među mnogim detaljima vezanima uz Teslino školovanje u Karlovcu Žubrinić je naveo i teme školskih zadaća koje su školske godine 1871./1872. pisane u sklopu nastave hrvatskog u rakovačkoj gimnaziji, a jedna od njih bila je posvećena i Janu Husu (Načela i posljedice Husove nauke).

Tesla je 1880. na Filozofskom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu jedan semestar izvanredno slušao filozofiju, a pohađao je i predavanja iz fizike. Žubrinić je istaknuo da je 1927. u časopisu Národní politika u Pragu zanimljiv članak o Tesli napisao njegov češki kolega František Žůrek, u kojem je istaknuo njegovo nevjerojatno pamćenje, kao i znanje češkog. Uz ostalo je zapisao: „Tesla je bio visok, vitak i mršav mladić s preplanulim licem bez brkova i nemarno povezanom kravatom... Bio je plemenit, dobar i skroman čovjek bez velikih prohtjeva, koji je svojim sarkastičnim osmjehom davao utisak odraslog i razumnog muškarca. Iako Hrvat, vrlo pristojno je savladao češki.“

Tesla je 1936. postao počasni doktor Češkog visokog tehničkog učilišta u Pragu, a 1937. i Visokog tehničkog učilišta u Brnu, dok mu je tadašnji čehoslovački predsjednik Edvard Beneš 1937. dodijelio najviše državno odlikovanje, Red bijelog lava prvog razreda koje mu je uručeno u New Yorku.
Žubrinić je podsjetio da je Tesla 1896., u dobi od 40 godina, postao počasni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, i to na prijedlog prvog profesora fizike na modernom Sveučilištu u Zagrebu Čeha Vinka Dvořáka.
Također je iznio zanimljiv podatak da je Čehoslovačka 1960. bila među državama koje su podržale prijedlog za izbor ”tesle” kao mjerne jedinice za magnetsku indukciju, s obrazloženjem da se ondje ta jedinica već koristi.

Nikola Tesla u Pragu ima svoju ulicu gdje mu je 2014. temeljem inicijative Hrvatsko-češkog društva postavljen spomenik koji je djelomično financirao i Grad Zagreb. O tome kako je došlo do postavljanja spomenika govorio je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je podsjetio da je sve započelo 2006. kada je udruga pokrenula inicijativu da se Tesli u čast postavi spomen-ploča na zgradi gdje je stanovao tijekom studija u Pragu. Dozvolu je međutim dobila udruga Srba u Češkoj Sveti Sava koja je ondje ploču postavila 2011., no temeljem inicijative Hrvatsko-češkog društva rodila se ideja da se Tesli postavi spomenik u njegovoj ulici čiji kamen-temeljac je 2006. postavio tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Brončani spomenik postavljen je osam godina kasnije i radi se o stiliziranom prikazu električnog pražnjenja kao simbola Teslina djelovanja. Visok je 2,5 metra i dug 4 metra, a autori su mu češki kipar Stefan Milkov i arhitekt Jiří Trojan. U podnožju spomenika u nalazi se i grb Grada Zagreba, koji se spominje i kao jedan od sponzora na obližnjoj ploči, zajedno s Hrvatsko-češkim društvom. Prema riječima Marijana Lipovca, radi se o jedinom spomeniku Nikoli Tesli podignutom izvan njegove domovine u čijem je postavljanju sudjelovala hrvatska strana.