Hrvatsko-češko društvo organiziralo predavanje o nekadašnjem dubrovačkom tramvaju

Hrvatsko-češko društvo organiziralo je 6. svibnja 2024. u Češkom narodnom domu u Zagrebu predavanje Tramvaj koji je povezao Dubrovnik i Prag koje je održao inženjer elektrotehnike Miroslav Křepela, potpredsjednik HČD-a.

„Električni tramvaj je u Dubrovniku, na sveopću radost i oduševljenje građana, svečano pušten u promet 22. prosinca 1910. Dubrovnik je tada imao oko 12.000 stanovnika, uz zamjetan razvitak gospodarstva i turizma“, kazao je Křepela, istaknuvši da je električni sustav tramvajske mreže i električnu opremu prvih pet tramvajskih kola isporučilo i izgradilo elektrotehničko poduzeće Křižíkovy závody iz Karlína (danas dio Praga) češkog izumitelja, elektroinženjera i poduzetnika Františeka Křižíka koji je 1891. izgradio i prvi električni tramvaj u Pragu, ujedno prvi u Češkoj. Křižíkovi tramvaji prometovali su svih 60 godina postojanja dubrovačkog tramvaja.

Křepela je pojasnio da se ideja uvođenja električnog tramvaja u javni gradski promet u Dubrovniku pojavila nakon izgradnje i puštanje u pogon električne centrale 1901., a iste godine je i do dubrovačke luke Gruž došla željeznica pa se pojavila potreba za efikasnijim prijevozom robe i putnika iz luke.  Promicateljski odbor za izgradnju električnog tramvaja osnovan je 1906., a 1908. je na sjednici općinskog vijeća iznio prijedlog za izgradnju električnog tramvaja na relaciji od Gruža do Dubrovnika (Pile), odnosno za ishođenje koncesije od države. Budući da je koncesije za izgradnju pruga izdavalo Cesarsko Kraljevsko Ministarstvo željeznica, dioničko društvo za izgradnju električnog tramvaja nazvano je Dubrovačka električna željeznica (DEŽ). Izgradnja je počela 1910.  i za samo 48 radnih dana bili su završeni radovi na ugradnji tračnica i postavljanju gornjeg voda“, kazao je Křepela.

Električni tramvaj uveden je u promet u Dubrovniku iste godine kao u Zagrebu, a samo dvije godine nakon Opatije i kao moderno prijevozno sredstvo zamijenio kočije i omnibuse. Bio je to jedini tramvaj u Dalmaciji. No zbog zastarjelosti i potrebe znatnih ulaganja u obnovu te uvođenje u promet tada popularnih autobusa, Općina Dubrovnik donijela je odluku o ukidanju tramvaja tijekom 1970./71. Prometna nesreća koja se dogodila 7. ožujka 1970., ubrzala je tu odluku i tramvaj je na posljednju vožnju krenuo 20. ožujka 1970., kada su ga Dubrovčani ispratili s tugom u srcu i puno lijepih riječi jer je postao jedan od simbola grada.

Svoje uspomene na dubrovački tramvaj iznio je počasni predsjednik Društva Dubrovčana u Zagrebu Luko Hilje koji je kazao da su kao djeca svi htjeli biti kondukteri.

Prije predavanja predsjednik HČD-a Marijan Lipovac podsjetio je na Dubrovčane povezane s Češkom, poput slikara Vlahe Bukovca, književnika Ive Vojnovića i  književnog povjesničara Milana Rešetara. „U 19. stoljeću Česi su se nastanjivali i u Dubrovniku pa ne čudi što je upravo ondje 1899. osnovana druga najstarija češka udruga u Hrvatskoj, Češka beseda Dubrovnik. Danas više ne postoji, ali u Muzeju Saveza Čeha u Daruvaru čuva se njena zastava”, kazao je Lipovac koji je spomenuo i češkog režisera Jiříja Menzela koji je režirao u Dubrovniku i o njemu snimio dokumentarni film.

Lipovac je istaknuo da je Dubrovčanima ideju za postavljanje kamenog stupa s likom viteza Orlanda tijekom posjeta Dubrovniku 1396. dao Žigmund Luksemburški, ugarsko-hrvatski kralj i kasnije ujedno rimsko-njemački car i češki kralj, sin Karla IV., u čiji čast će kasnije će mnogi Dubrovčani nositi ime Šišmund ili Šiško. Kao vidljive tragove dubrovačko-čeških veza Lipovac je spomenuo danas napušteno ljetovalište Kupari koje je nastalo 1921. zahvaljujući Čehu Jaroslavu Fenclu, Svetovaclavski zvonik u mjestu Mlini, spomenik češkom književniku Viktoru Dyku na otoku Lopudu gdje ga je tijekom ljetovanja zatekla smrt, kao i najjužniju ulicu u Hrvatskoj nazvanu po Tomášu Masaryku, Masarykov put na Lapadu.

Predavanje je održano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.