Hrvatsko-češko društvo organiziralo predavanje o Sofiji Chotek, supruzi Franje Ferdinanda

Hrvatsko-češko društvo organiziralo je 17. lipnja 2024. predavanje o Sofiji Chotek, supruzi austro-ugarskog prestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda povodom 110. godišnjice njihove pogibije u atentatu u Sarajevu, koje je održao novinar i bohemist Željko Valentić.

Pravim imenom Žofie Chotková, potjecala je iz ugledne češke grofovske obitelji, a njen djed Karel Chotek obnašao je važne dužnosti pa je od 1826. do 1843. bio upravitelj Češke i stekao zasluge za infrastrukturno uređenje i ukrašavanje Praga, a podržavao je i češki narodni preporod. Sofijin otac Bohuslav Chotek bio je austro-ugarski diplomat i uz ostalo veleposlanik u Španjolskoj i Belgiji. Franju Ferdinanda, nećaka cara i kralja Franje Josipa koji je nakon smrti njegovog sina Rudolfa 1889. postao prestolonasljednik, Sofija Chotek upoznala je 1896. dok je bila dvorska dama nadvojvotkinje Izabele. Pripadnici dinastije Habsburg mogli su sklapati brakove samo s članovima vladarskih obitelji, što obitelj Chotek nije bila pa je par 1900. sklopio morganatski brak, što je značilo Sofija neće postati nadvojvotkinja, niti član dinastije Habsburg, da neće uživati carske i kraljevske privilegije, te da njena djece neće imati ni pravo na očeve titule ni pravo na nasljeđivanje trona. Sofija je kasnije, 1909., ipak dobila titulu vojvotkinje od Hohenberga koja nije bila nasljedna. Franjo Ferdinand i Sofija u braku su dobili kćer i dva sina, a živjeli su u češkom dvorcu Konopiště.

Kako je kazao Željko Valentić, Sofija je inzistirala da pođe sa suprugom u Bosnu i Hercegovinu gdje su se održavali vojni manevri, a u atentatu počinjenom na sarajevskim ulicama 28. lipnja 1914. poginula je kao kolateralna žrtva. Atentat koji je počinio Gavrilo Princip, član organizacije Mlada Bosna u dogovoru sa srpskom terorističkom organizacijom Crna ruka, bio je povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Franjo Ferdinand i Sofija pokopani su u obiteljskoj grobnici u dvorcu Artstetten u Donjoj Austriji kako su i željeli, a sprovod je protekao bez počasti kakve bi bile uobičajene za prestolonasljednika. Prema Valentićevim riječima, Franjo Ferdinand nije bio po volji bečkog dvora, ne samo zbog braka sa Sofijom, nego i zbog svojih planova da se Austro-Ugarska reformira tako da i Slaveni postanu jedan od njenih konstitutivnih dijelova, pa postoje teorije da je i bečki dvor bio umiješan u atentat, a ne Srbija kojoj je nakon dva iscrpljujuća balkanska rata novi rat najmanje odgovarao.

Valentić je govorio i o odjeku koji je atentat u Sarajevu imao u umjetnosti, od književnosti do filma pa uz ostalo viješću o počinjenom atentatu počinje i roman Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka.

Predavanje je održano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.