Hrvatsko-češko društvo obilježilo 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata predavanjem o Praškom ustanku

Hrvatsko-češko društvo obilježilo je 6. svibnja 2025. u Češkom domu u Zagrebu 80. završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom predavanjem novinara i bohemista Željka Valentića posvećenom događaju koji je obilježio završetak najvećeg svjetskog sukoba u Češkoj, Praškom ustanku. Činjenica da je izbio 5. svibnja 1945., kad je ishod Drugog svjetskog rata u Europi već bio riješen, nakon samoubojstva Adolfa Hitlera i pada Berlina, može izazvati ironične komentare, no kako je istaknuo Valentić, treba imati na umu da je u to vrijeme u Protektoratu Češke i Moravske i dalje bilo oko 100 tisuća njemačkih vojnika, od čega oko 40 tisuća u Pragu. Pojasnio je da je Hitlerovom režimu Češka osim industrije bila važna i jer su se ondje ispitivali elementi za razvoj atomskog naoružanja. Ustanak je organiziralo ilegalno tijelo pokreta otpora Češko nacionalno vijeće (Česká národní rada) u kojem su bili predstavnici raznih političkih opcija, a na njegovo izbijanje povoljno su utjecale vijesti o približavanju američke i sovjetske vojske, no one nisu bile dovoljno precizne.  Početak ustanka označen je proglasom preko Češkog radija nakon kojeg je počelo razoružavanje njemačkih vojnika koji su međutim pružali snažan otpor. Pražani su na ulicama podigli oko 1600 barikada i imali na raspolaganju uglavnom lako oružje, no ključnu potporu 7. svibnja pružila im je Ruska oslobodilačka armija, dobro naoružana vojna formacija sastavljena od Rusa koja se borila na njemačkoj strani pod zapovjedništvom generala Andreja Vlasova po kojem su poznati i pod imenom vlasovci. Njemački otpor u konačnici je suzbila kapitulacija 8. svibnja, nakon koje su ustanici glavninu njemačke vojske pustili prema američkim položajima da se predaju, a zadnji otpor skršen je dan kasnije kad je u Prag ušla sovjetska vojska. Ustanici, kao i čehoslovački predsjednik u egzilu Edvard Beneš, koji se tada nalazio u već oslobođenim Košicama u Slovačkoj, priželjkivali su da će Prag osloboditi američka vojska pod zapovjedništvom generala Georgea Pattona koja se nalazila u Plzenju, no prema ranijem dogovoru velikih sila to je prepušteno Sovjetima koji su Amerikancima trebali radi okončanja rata protiv Japana na Pacifiku  Praški ustanak u konačnici je imao oko 3000 žrtava: 1693 ustanika, 300 vlasovaca, 1000 njemačkih vojnika, dok je na sovjetskoj strani bilo 30 mrtvih. Tijekom borbi bila je teško oštećena Staromestska radnice. Tragična je bila i sudbina preživjelih: mnogi vlasovci koji su dospjeli u sovjetsko zarobljeništvo su streljani, a zapovjednik ustanka general Karel Kutvašr je zbog suradnje s njima 1949. optužen za veleizdaju i osuđen na doživotni zatvor. Amnestiran je 1960., a umro je godinu dana kasnije. Tijekom komunističkog režima u Čehoslovačkoj ustanak se prikazivao neobjektivno i isticala se uloga sovjetske vojske u oslobođenju Praga i tek poslije Baršunaste revolucije puna istina o ustanku počinje izbijati na vidjelo.