Hrvatsko-češko društvo obilježilo 75. godišnjicu pogubljenja češke političarke Milade Horákove

Hrvatsko-češko društvo obilježilo je 3. lipnja 2025. u Češkom domu u Zagrebu 75. godišnjicu pogubljenja češke političarke Milade Horákove, jedne od najvećih žrtava čehoslovačkih staljinističkih procesa nakon nasilnog komunističkog prevrata u veljači 1948.  predavanjem novinara i bohemista Željka Valentića. On je istaknuo da je Horáková danas jedan od najvećih simbola antitotalitarizma u Češkoj jer je bila žrtva i nacističkog i komunističkog režima koji ju je u konačnici i pogubio, a njen herojski status vidljiv je u velikom broju ulica s njenim imenom po češkim gradovima, među kojima je i jedna od najvećih ulica u Pragu na lijevoj obali Vltave.
Rođena je kao Milada Králová 1901., a na Pravnom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu diplomirala je 1926. Politički je djelovala u Čehoslovačkoj narodnoj socijalističkoj stranci, gdje je upoznala i supruga, poljoprivrednog inženjera i novinara Bohuslava Horáka. Nakon okupacije Češke pridružuje se pokretu otpora, a Gestapo je uhićuje 1940. Prvotna smrtna presuda preinačena je u osmogodišnji zatvor u Bavarskoj gdje ju je 1945. oslobodila ju je američka vojska. Nakon rata u kratkotrajnom višestranačkom sustavu izabrana je 1946. za članicu Ustavotvorne Narodne skupštine. Odmah nakon komunističkog nasilnog prevrata daje ostavku na dan smrti ministra vanjskih poslova Jana Masaryka, no ostaje u zemlji, za razliku od supruga, iako joj prijatelji savjetuju bijeg. Nakon žestoke kritike novih vlasti komunistički je režim uhićuje 27. rujna 1949. s optužbom da je bila na čelu urote i zapadna špijunka. Suđenje Horákovoj i dvanaest kolega započelo je 31. svibnja 1950. uz radijsko blaćenje njihova ugleda. Na suđenju se Horáková hrabro držala, no zajedno s trojicom optuženika osuđena je na smrt već 8. lipnja, a koliko je suđenje bilo farsa pokazalo je to što su se njeni branitelji pridružili optužbama. Unatoč apelima Alberta Einsteina, Winstona Churchilla, Jeana Paula Sartrea i Eleanor Roosevelt za preinaku kazne, pogubljena je u zatvoru Pankrác 27. lipnja uz posebno sadističko vješanje jer se gušila čak 15 minuta.
Milada Horáková rehabilitirana je tijekom Praškog proljeća 1968., no punu satisfakciju dobila je tek nakon Baršunaste revolucije. Njena kći Jana Kánská danas ima 92 godine, a od 1968. do 2012. živjela je u SAD-u.Valentić je podsjetio da je s Horákovom bio osuđen i pravnik Oldřich Pecl, čija supruga je bila Hrvatica rodom iz Sarajeva Ana Milić Pecl koj je također bila uhapšena, a zatim deportirana u Jugoslaviju gdje je umrla 1984., a svoju i sudbinu svog muža opisala je u knjizi Zašto izdanoj 1975., koje je 2017. objavljena i u češkom prijevodu (Proč).