|
Hrvatsko-češko društvo obilježilo 100. godišnjicu rođenja filozova Karela Kosíka |
(povratak)a> |
|
Hrvatsko-češko društvo organiziralo je 3. ožujka 2026. u Češkom domu u
Zagrebu predavanje Karel Kosík– dijalektičar slobode koje je održao
novinar i bohemist Željko Valentić povodom 100. godišnjice rođenja ovog
češkog filozofa. Prema Valentiću, Kosík je uz Jana Patočku nesumnjivo u
svijetu najpoznatiji češki filozofski mislilac te poput njega jedan od
najznačajnijih predstavnika češkog disidentskog pokreta i samizdatskog
djelovanja nakon brutalnog gušenja Praškog proljeća 1968. Valentić je
istaknuo da je Kosík bio dosljedan marksistički filozof, ali da ga to
nije spriječilo da bude žrtva režima koji se nazivao marksističkim.
Većinu života Kosík je bio u raznim vrstama pokreta otpora. Tijekom
nacističkog protektorata bio je zatvaran, mučen i preslušavan zbog rada
u ilegalnoj komunističkoj partiji, bio je i redaktor ilegalnog časopisa Boj mladých. Nakon rata studirao je
filozofiju u Pragu,
Lenjingradu i Moskvi, a od 1952. do 1969. bio je znanstveni suradnik
Kabineta za filozofiju Čehoslovačke akademije znanosti. Šezdesetih
godina proslavio se kapitalnim djelom Dialektika konkrétního
kojeje prevedeno na desetak jezika. Aktivan je i u Savezu pisaca, te kao
urednik Literarnih novina, koje su dosezale i stotine tisuća
prodanih primjeraka, kao medijska tribina čeških i slovačkih reformi. U
narednim godinama izbačen je s posla, isljeđivan i zatvaran. Bio je
potpisnik Povelje 77 i brojnih peticija.
Nakon Baršunaste revolucije 1989. dobio je niz čeških i europskih
uglednih nagrada i postao profesor filozofije na Karlovom sveučilištu. I
nakon europskog debakla socijalizma, sve do smrti 2003. nije se odricao
marksizma kao humanističkog pogleda na svijet i povijest. Kosík je bio
poznat i u hrvatskim i jugoslavenskim filozofskim krugovima, posebice i
kao član redakcijskog savjeta časopisa Praxis, te suradnik
svjetske ugledne Korčulanske ljetne škole.
Kosíkovi filozofski eseji dostupni su i hrvatskoj publici u knjizi
O
dilemama suvremene povijesti objavljenoj 2007. |