Izašao novi broj glasila Hrvatsko-češkog društva Susreti

Hrvatsko-češko društvo 5. ožujka 2013. u Češkom narodnom domu u Zagrebu javnosti je predstavilo najnoviji broj svog glasila Susreti.

Bogato ilustrirani i na 64 stranice u boji, Susreti donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa, izvještavaju o aktivnostima HČD-a, češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj i donose niz zanimljivih tekstova vezanih uz prošlost i sadašnjost hrvatsko-čeških odnosa, češku povijest i sadašnjost, češku kulturu, umjetnost i jezik.

Najnoviji broj Susreta nosi broj 31, no to je treći broj glasila od njegova ponovnog pokretanja 2011., nakon stanke od 12 godina.

Susreti su tada od internog glasila HČD-a postali pravi hrvatsko-češki časopis koji se distribuira svim zainteresiranim pojedincima i institucijama u Hrvatskoj, Češkoj i drugim zemljama, a namijenjen je prije svega svim ljubiteljima Češke i njene kulture, diplomatima, stručnjacima, studentima te pripadnicima češke, odnosno hrvatske manjine.

Izlaženje Susreta i ovog je puta svojom donacijom omogućilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Kako je na promociji kazao predsjednik HČD-a i urednik Susreta Marijan Lipovac, to najbolje govori o stupnju odnosa Hrvatske i Češke jer hrvatska diplomacija, zahvaljujući HČD-u, već treću godinu financira časopis u kojem se promovira Češka i hrvatsko-češko prijateljstvo.

„Susreti su naš najuspješniji projekt, naša najbolja reklama i najbolji medij putem kojeg promoviramo Češku i širimo duh hrvatsko-češkog prijateljstva, što i jest glavni cilj naše udruge. Nema veleposlanstva u Hrvatskoj koje ne bi voljelo imati časopis poput našeg, u kojem bi se promovirala njihova zemlja, i to o hrvatskom trošku, ali češko veleposlanstvo je među rijetkima koje ima tu sreću. Ponosno možemo reći da smo možda jedino društvo prijateljstva u Hrvatskoj koje ima svoje glasilo, i to u obliku pravog časopisa, kao što smo među rijetkima koji imaju i svoju internetsku stranicu, kao i stranicu na Facebooku na kojoj svakodnevno reagiramo na događaje u području kojim se bavimo“, rekao je Lipovac.

Osim njega, u Susretima je pisalo još 14 autora. Od članova HČD-a to su Tamara Banek, Vlatka Banek, Marcela Čović, Gordana Divac, Dubravko Dosegović, Snježana Herceg, Ivona Mamić, Branko Modlic i Tonći Stanić.

Među „vanjskim“ autorima dvojica su iz Hrvatske – akademik Stjepan Damjanović i Mato Pejić, a troje iz Češke –Hasan Zahirović, Andreja Stojković i Michaela Rejzková.

Grafički urednik Susreta bio je Alan Čaplar, dok je Tigran Ilić autor naslovnice, na kojoj su prikazani Karlov most u Pragu i Zeleni most u Zagrebu te zadnje strane s fotografijom glagoljskog natpisa u zagrebačkoj katedrali, najvećeg glagoljskog natpisa na svijetu. Naime, jedna od glavnih tema novih Susreta je 1150. godišnjica početka misije sv. Ćirila i Metoda u Velikoj Moravskoj koja se 2013. svečano slavi u Češkoj, ali i u drugim slavenskim zemljama.

Tekst o Svetoj braći i aktualnosti njihova djela u današnje vrijeme napisao je akademik Damjanović kao ponajbolji poznavatelj ove problematike. Uz životopis novog češkog predsjednika Miloša Zemana,

Susreti donose i tekst Marijana Lipovca o dosadašnjim češkim i čehoslovačkim predsjednicima, prvi takav tekst napisan na hrvatskom. Od vijesti iz života češke manjine ističe se osvrt Mate Pejića na rezultate popisa stanovništva iz kojih proizlazi da je trend asimilacije Čeha usporen te prikaz knjige Moji češki korijeni iz koje se može doznati kako hrvatski Česi doživljavaju svoj identitet.

U Susretima je i opširan članak Mate Pejića o Pivovari Daruvar i Staročeškom pivu koje ove godine slavi svoju 120. godišnjicu. Tim je povodom HČD daruvarskoj pivovari dodijelio posebno priznanje za doprinos razvoju hrvatsko-čeških odnosa koje će biti uručeno 12. ožujka.

Tu je reportaža Dubravka Dosegovića o godišnjem okupljanju moravskih Hrvata u Jevišovki, a Dosegović je i autor teksta o „bezglavom“ češkom topniku koji je 1866. obranio Vis od Talijana i postao inspiracija za popularnu češku vojničku pjesmu.

Andreja Stojković autor je reportaže o Mariánskim Láznima, dok je Hasan Zahirović pisao o sjećanjima čeških glumaca na legendarnog Zvonimira Rogoza koji je od 1929. do 1950. djelovao u Češkoj.

Sugovornica jedinog intervjua u Susretima je češko-hrvatska povjesničarka Hana Pelikánová.

Tu su i kraći tekstovi o moravskoj keramici koja se u srednjem vijeku koristila i u Zagorju, o hotelu Praha u Kraljevici, o tajanstvenoj svetoj Dobroslavi, o popularnom psu Karela Čapeka Dašenjki, a Susreti donose i prijevod novele Jaroslava Hašeka s hrvatskim naslovom Danas jesmo, sutra nismo i tekst nepoznate pjesme Augusta Harambašića Pozdrav češkoj braći.

Susreti završavaju jezičnom rubrikom u kojoj se govori o češkim nazivima za ptice te češkim jezikolomkama i palindromima.

Posebnost i ovog broja Susreta su češko-hrvatske zanimljivosti uz rub stranice, tj. usporedni podaci o Češkoj i Hrvatskoj. Veći dio ih je vezan uz rezultate popisa stanovništva iz 2011., ali tu su i informacije o tome koliko Hrvatska zarađuje od turizma, a koliko Češka, koliko jedna zemlja ima Unescovih spomenika, a koliko druga, koliko su Česi imali maršala, a koliko Hrvati, tko su najstariji stanovnici Češke, a tko Hrvatske, a tu je i malo poznat podatak da nije samo Prag imao svoju defenestraciju, nego i Zagreb, doduše neuspješnu. Dogodila se 1618., iste godine kad i druga praška defenestracija koja je, kao povod za izbijanje Tridesetogodišnjeg rata, postala toliko poznata da je zagrebački kroničar za neuspješan pokušaj bacanja s gradske kule napisao da je trebao obaviti „more bohemico“ – na češki način.

Marijan Lipovac najavio je da HČD planira idući broj Susreta izdati već u jesen, budući da za 21. studenog planira organizirati prvu proslavu Dana hrvatsko-češkog prijateljstva koji bi se slavio svake godine na godišnjicu osnutka samostana Na Slovanech (Emaus) u Pragu 1347. u koji je car i kralj Karlo IV. doveo hrvatske glagoljaše, što je imalo dalekosežne posljedice na kulturni razvoj i Čeha i Hrvata. Osim obilježavanja nekoliko važnih godišnjica, HČD radi i na povezivanju hrvatskih i čeških poduzetnika, a planira osnovati i podružnice u nekoliko hrvatskih gradova.

Na promociji Susreta govorio je i član Upravnog odbora HČD-a Dubravko Dosegović koji je istaknuo važnost obnove djelovanja Češko-hrvatskog društva u Pragu, budući da je Hrvatska još uvijek premalo poznata u češkoj javnosti koja ju uglavnom svodi samo na jadransku obalu.

Promocija je završena nastupom Caroline Blašković, mlade violinistice koja je bila najmlađa sudionica desetog Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml koje je u veljači održano u Zagrebu. Ona je izvela po jednu skladnu Johanna Sebastiana Bacha i Mladena Tarbuka, a predstavio ju je glavni organizator Natjecanja Zlatko Stahuljak, inače prvi predsjednik HČD-a i prvi hrvatski veleposlanik u Pragu. Uslijedilo je druženje uz češko-hrvatsko pivo Staropramen Zagrebačke pivovare.

Dubravko Dosegović, Marijan Lipovac i Zlatko Stahuljak

Publika na promociji

Hostese