Predavanje povodom 20. godišnjice smrti Alexandera Dubčeka
Alexander Dubček – posljednji romantičar čehoslovačke politike bio je naziv predavanja koje je održao predsjednik HČD-a Marijan Lipovac 20. Studenog 2012. u zagrebačkom Češkom narodnom domu u organizaciji HČD-a, Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva i Matice slovačke Zagreb povodom 20. godišnjice Dubčekove smrti.
Osim članova triju udruga nazočan je bio i zamjenik češkog veleposlanika Josef Zrzavecký.
Lipovac je istaknuo da je Slovak Dubček jednako bio omiljen i među svojim sunarodnjacima i među Česima, ali i jednako osporavan. Dubček je pridobio Čehe i Slovake svojim reformama kojima je želio mijenjati komunistički sustav i dati mu ljudski lik, čime je bio prethodnik Mihaila Gorbačova.
„Da se 1989. pitalo i Čehe i Slovake, Dubček bi postao predsjednik Čehoslovačke, a ne Vaclav Havel koji je većini naroda bio nepoznat, no o tome se nije odlučivalo na izborima nego iza zatvorenih vrata“, kazao je Lipovac.
Kao najveću Dubčekovu grešku spomenuo je to što nije napustio politiku odmah nakon sovjetske okupacije Čehoslovačke u kolovozu 1968., već se do jeseni 1969. zadržao na visokim političkim dužnostima nadajući se da će sačuvati dio pokrenutih reformi.
Predbacivala mu se i navodna pasivnost tijekom razdoblja Husakove normalizacije, no on je u tom razdoblju vlastima poslao više od 20 prosvjednih dopisa od kojih su neki bili objavljivani u inozemnom tisku.
U doba Baršunaste revolucije Dubček kao bivši komunist nije bio po volji mnogim disidentima kojima je njegova popularnost u njihovom pohodu na vlast bila samo smetnja.
„Sam Dubček ostavljao je dojam da živi u prošlim vremenima, jer u vrijeme kad ljudi više nisu htjeli čuti ni za kakav socijalizam on je govorio o obnovi ideala socijalizma s ljudskim likom“, rekao je Lipovac. Pojasnio je i da Dubček osobno nije imao predsjedničkih ambicija, ali je smatrao da bi njega trebalo izabrati za šefa države, i to nakon Husaka, prije svega iz simboličkih razloga, kao svojevrstan hommage Praškom proljeću.
Lipovac je kazao i da postoje teorije po kojima Dubčekova prometna nesreća nije bila slučajna nego planirana, iako se postavlja pitanje kome je Dubček kao političar na zalazu mogao toliko smetati da bi ga netko pokušao fizički likvidirati.
Dubčekova smrt simbolički je označila i kraj zajedničke češko-slovačke države, ali trag koji je ostavio u njenoj povijesti i danas ga uvrštava među osobe koje spajaju dva bliska naroda.
Publika na predavanju
Zlatko Jevak, predsjednik Matice Slovačke Zagreb, Marijan Lipovac, predsjednik HČD-a i Kazimir Šturik, predsjednik Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva