Marija Radić napokon ima spomen-ploču u Zagrebu

Ideja Hrvatsko-češkog društva da se Mariji Radić podigne spomen-ploča na zgradi u Mihanovićevoj 34 u Zagrebu gdje je 1954. umrla uspješno je ostvarena na Dan žena 8. ožujka 2014., u godini u kojoj se obilježava 140. godišnjica rođenja i 60. godišnjica smrti supruge Stjepana Radića.

Akcija je realizirana jer su se u nju uključili i Grad Zagreb te Organizacija žena HSS-a „Hrvatsko srce“ kojem je Marija Radić bila prva predsjednica.

Ploča je rad kipara Stjepana Divkovića i djelatnika ljevaonice umjetnina "Ujević". „Ovo je najmanja gesta i znak pažnje koji smo mogli napraviti za ovu ženu. Njena Slavenska knjižara, njena hrvatsko-češka duga prijateljstva bit će upisana zlatnim slovima u povijest Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Hvala Hrvatsko-češkom društvu i HSS-u što su organizirali postavljanje ove spomen-ploče na čast i ponos Grada Zagreba i naših čeških prijatelja“, kazao je na svečanosti otkrivanja spomen-ploče zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, podsjetivši na zalaganje Marije Radić za ravnopravnost žena i opće pravo glasa.

Predsjednik HSS-a Branko Hrg rekao je da je ovo možda najbolja proslava Dana žena u Zagrebu. „Ima li boljeg načina proslaviti Dan žena nego otkrivati ploču ženi koja je bila prosvjetiteljica hrvatskog naroda, boriteljica za prava žena, vjerna supruga i pratiteljica svog supruga, političara, jednog od najsvjetlijih imena hrvatske povijesti", istaknuo je Hrg koji smatra da je postavljanje ove spomen-ploče veliki europski poduhvat, s obzirom na mjesto rođenja i nacionalnost Marije Radić, koja osim u Pragu ima sada spomen-ploču i u Zagrebu.

Predsjednik HČD-a Marijan Lipovac podsjetio je da je na inicijativu HČD-a spomen-ploča u Pragu 2011. otkrivena u crkvi sv. Norberta gdje je Marie Dvořáková, udajom za Stjepana Radića, postala Marija Radić. „Ona je umrla u ovoj zgradi s pogledom na Botanički vrt koji je tek jedno u nizu djela koje su Zagrebu podarili Česi. Mnogima od njih Zagreb se odužio imenovanjem ulica ili podizanjem spomenika i ploča, ali do sada nijedna Čehinja nije imala svoje spomen-obilježje. Stoga je ova današnja svečanost korak naprijed u vrednovanju brojnih žena koje su ostale u sjeni svojih muževa", istaknuo je Lipovac koji je kazao i da brak Marije i Stjepana Radića na najbolji način simbolizira hrvatsko-češko prijateljstvo. „Radić je kao češki zet marljivo radio na promoviranju Češke u Hrvatskoj, dok je Marija Radić Hrvatsku prihvatila kao svoju novu domovinu i suprugu pomagala u njegovom političkom radu. Uz sve to nije prestala biti Čehinja, a i u kolektivno pamćenje hrvatskog naroda ušla je po češkom obliku svog imena, kao Mařenka. U hrvatsko-češkom duhu Radići su odgajali i svoje četvero djece, koje je Marija Radić naučila govoriti češki, jednako kao i svoje unuke“, rekao je Lipovac i podsjetio na brojne druge hrvatsko-češke brakove. „Ljubav i brak Marije i Stjepana Radića prošli su mnoga iskušenja i teške trenutke, ali nikad nisu došli u pitanje, kao što je uostalom slučaj i s prijateljstvom Hrvata i Čeha koje se razvijalo kroz stoljeća i odoljelo nepovoljnim povijesnim okolnostima. Stoga neka nas sve koji smo pobornici prijateljstva Hrvata i Čeha trajno nadahnjuje životni primjer Marije i Stjepana Radića“, zaključio je Lipovac.

Na svečanosti je bio i češki veleposlanik Martin Košatka, kao i potomci Marije i Stjepana Radića, a u glazbenom dijelu programa nastupio je KUD Mihovil Krušlin koji je otpjevao hrvatsku himnu, svečanu pjesmu HSS-a i svečanu pjesmu „Hrvatskog srca“ te zbor Češke besede Zagreb Bohemia koji je na kraju svečanosti otpjevao češku pjesmu Ach, synku, synku.

Zatim je u središnjici HSS-a održana svečana akademija na kojoj su o životu i radu Marije Radić te braku sa Stjepanom Radićem govorili Marijan Lipovac i povjesničarka Suzana Leček, a nazočnima su se obratili i potpredsjednica HSS-a Marijana Petir i predsjednica Hrvatskog srca Marija Ledinski Anić.

I. M.