U Pragu otkriven spomenik Nikoli Tesli, najveći na svijetu

Hrvatsko-češko društvo je 4. rujna 2014. nakon punih osam godina uspjelo ostvariti svoju najznačajniju akciju s ciljem promocije Hrvatske u Pragu i Češkoj. Tog je dana u Ulici Nikole Tesle u praškom predjelu Dejvicama otkriven spomenik tom svjetski poznatom hrvatskom izumitelju.

Spomenik je postavila Gradska četvrt Prag 6 na temelju inicijative HČD-a koje je još 2006. predložilo postavljanje spomen-obilježja u čast Tesli koje bi bilo trajan podsjetnik na njegovo djelo, kao i na činjenicu da je 1880. jedan semestar studirao filozofiju u Pragu te da mu je domovina Hrvatska, što u češkoj javnosti nije dovoljno poznato. Prvotna ideja HČD-a bila je skromna – namjeravalo se postaviti spomen-ploču u ulici Ve Smečkách gdje je Tesla kao student stanovao, no to je onemogućilo srpska udruga Sveti Sava koja je uspjelo ranije dobiti dozvolu i koje je ondje 2011. postavilo svoju ploču. Ideja HČD-a je međutim prerasla u plan da se Tesli postavi spomenik u ulici koja nosi njegovo ime, za koji je kamen-temeljac 2006. položio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a HČD je uspio naći i sponzora iz Hrvatske koji bi pokrio dio troškova – Grad Zagreb. Tesla tako danas u Pragu ima svoj najveći spomenik na svijetu koji je postavljen uz pomoć glavnog grada njegove domovine, kao i HČD-a, što je jasno navedeno i na ploči pored spomenika. Sam spomenik je visok tri metra i dug šest metara i kao simbol Teslina djelovanja prikazuje stilizirano električno pražnjenje. Autori spomenika su češki kipar Stefan Milkov i arhitekt Jiří Trojan. Spomenik su otkrili zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha Brdar, veleposlanica Srbije Vera Mavrić, načelnica Gradske četvrti Prag 6 Marie Kousalíková, predsjednik Akademskog senata Češkog visokog tehničkog učilišta Vítězslav Kříha i predstavnik glavnog sponzora, Česke spořitelne, Daniel Heler.

Svečanost otkrivanja spomenika održana je na Dan Praga 6 i imala je pravi češko-hrvatski karakter, kao i velik odjek u medijima u Češkoj, Hrvatskoj i Srbiji, gdje nisu izostali ni negativni komentari činjenice da je Teslin spomenik u Pragu inicirala i financirala hrvatska strana.

Uz nekoliko stotina Pražana, među kojima i Hrvata koji žive u Pragu, nazočni su bili i članovi HČD-a, kao i Češke besede Zagreb. „Danas sam ovdje dijeleći s vama zajedničku radost češko-hrvatskog prijateljstva i suradnje. Uostalom, veze Zagreba i Praga duge su i bogate. Sama povijest grada Zagreba počinje jednim Čehom, prvim zagrebačkim biskupom Duhom, prije 920 godina. Toliko traju i hrvatsko-češke veze“, kazao je u svom govoru gradonačelnik Bandić, iznijevši još primjera hrvatsko-češkog zajedništva. „Nije slučajno, jer ništa nije slučajno, da u najstrožem centru Zagreba postoji Praška ulica, a nedaleko nje i Masarykova. Te dvije češke ulice u srcu Zagreba spaja ulica koja nosi ime Nikole Tesle. Zanimljivo je također da je između sva svjetska rata prva dama Praga, supruga legendarnog gradonačelnika Karela Baxe, bila Hrvatica Amelija Jurković, iz Opatije, a u isto vrijeme prva dama Zagreba bila je Pražanka Berta Pickova, supruga slavnog zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. Konačno, neformalna prva dama Hrvatske tada je također bila jedna Pražanka, Marija Dvořákova, supruga tadašnjeg hrvatskog političkog i narodnog vođe i tribuna Stjepana Radića. Nikola Tesla je u Hrvatskoj i cijelom svijetu pojam za genijalnog čovjeka i služi kao trajan uzor i primjer. Zato od srca zahvaljujem Hrvatsko-češkom društvu na ovoj inicijativi, kao i na drugim mnogobrojnim akcijama kojima promiče hrvatsko-češke veze, veze dvaju bliskih i prijateljskih naroda. Stoga sam posebno ponosan na činjenicu što ću u listopadu biti pokrovitelj proslave 140. obljetnice Češke besede u Zagrebu, najstarije manjinske udruge u glavnom gradu“, rekao je Bandić, pozvavši „sve drage prijatelje Čehe“ da ljeti na putu prema Jadranskom moru svrate i u Zagreb, u Teslin rodni Smiljan te na Plitvička jezera.

Predsjednik HČD-a Marijan Lipovac u svom je govoru podsjetio da je spomenik Nikoli Tesli četvrto spomen-obilježje podignuto u proteklih šest godina u Pragu u čast istaknutim hrvatskim studentima na poticaj ili uz sudjelovanje Hrvatsko-češkog društva. Svoje poprsje u zgradi Visoke kemijsko-tehnološke škole 2008. je dobio kemičar i nobelovac Vladimir Prelog, 2011. u dvorištu Nacionalne knjižnice Klementinum postavljeno je poprsje geofizičara Andrije Mohorovičića, a iste je godine, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, postavljena i spomen-ploča u crkvi svetog Norberta u spomen na političara Stjepana Radića koji se ondje vjenčao s Marijom Dvořákovom. Lipovac je podsjetio da se upravo ove godine navršava 130 godina otkako je Nikola Tesla iz Hrvatske otišao u Ameriku. „“No Tesla nije bio samo građanin Hrvatske i Amerike, nego prije svega građanin svijeta, velik u svom znanstvenom geniju, ali i u svojoj ljudskoj skromnosti i jednostavnosti. U Teslinom rodnom kraju Lici pjeva se pjesma pod naslovom Junak iz Like. U Hrvatskoj smo s punim pravom ponosni na našeg junaka iz Like koji je postao junak cijelog čovječanstva. Nadam se da će ovo impresivno djelo Stefana Milkova i Jiříja Trojana postati nova atrakcija zlatnog Praga i ujedno jedan od simbola prijateljstva između Češke i Tesline domovine Hrvatske”, kazao je Lipovac koji je Milkovu poklonio poznatu ličku kapu s kojom je autor spomenika ponosno pozirao. Nakon svečanosti uslijedilo je druženje u hrvatskom veleposlanstvu gdje su došli i praški Hrvati, među njima i slavni arhitekt Vlado Milunić i režiser Lordan Zafranović, kao i u Hrvatskoj popularni Česi Dušan Karpatský i Karel Kühnl. Gradonačelnik Bandić susreo se za boravka u Pragu i sa svojim kolegom Tomášom Hudečekom te je najavio skoro potpisivanje sporazuma o prijateljstvu dvaju metropola.

Izaslanstvo HČD-a bilo je gost Praga 6 te je 4. rujna bilo nazočno i svečanosti dodjele priznanja i počasnog građanstva te praške četvrti održanoj u samostanu Břevnov gdje je navečer održan i koncert. I u tome je bilo simbolike – biskup Duh kojim počinju hrvatsko-češke veze navodno je bio redovnik upravo tog samostana, a njegov osnivač sveti Vojtjeh pripadao je Bijelim Hrvatima koji su barem dijelom preci današnjih Hrvata.

Nikola Tesla je filozofiju u Pragu studirao samo jedan semestar, a istovremeno je pohađao i vježbe iz eksperimentalne fizike kod poznatog češkog fizičara Karela Domalípa. U brzojavu koji je 1935. poslao rektoru Češkog visokog tehničkog učilišta (ČVUT) i gradonačelniku Praga Karelu Baxi, čija supruga je bila Opatijka Amelija Jurković, napisao je „Još uvijek imam drage uspomene na vaš prekrasan grad, a nadahnuće koje sam ondje dobio još i sad mi je korisno u mom radu. Moje poštovanje prema divnom narodu Čehoslovačke, tom lučonoši civilizacije, ne može se izraziti riječima. Najtoplije se nadam da će i dalje biti uspješan.“ Tesla je 1936. izabran počasnim doktorom praškog ČVUT-a, kao i Visoke tehničke škole u Brnu, a 1937. čehoslovački predsjednik Edvard Beneš dodijelio mu je najviše državno odlikovanje, Red Bijelog lava. Teslino ime nosi i nekoliko tvornica električnih uređaja u Češkoj, a u gradu Pardubice postoji i nekoliko sportskih klubova s imenom Tesla.

Govor gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića

Poštovana gradonačelnice Kousalíková, cijenjene dame i gospodo, dragi češki prijatelji,

Najsrdačnije vas pozdravljam i prenosim bratske pozdrave grada Zagreba. U ovoj svečanoj prigodi iskazujem gradu Pragu i Hrvatsko-češkom društvu duboku zahvalnost što su mi dodijelili čast da nazočim otkrivanju spomenika Nikoli Tesli, izumitelju i geniju svjetskog glasa, koji se cijeloga skromnoga života ponosio svojim srpskim podrijetlom i hrvatskom domovinom.

Osobito sam počašćen što vas mogu pozdraviti kao gradonačelnik Zagreba i kao član zagrebačke i hrvatske udruge Nikola Tesla – genij za budućnost.

Zagreb i Hrvatska imaju i dodatan razlog da vazda slave ličkoga genija. Ni u jednom momentu svog stvaralačkog i plodnog života, pa čak ni onda kada su njegovi izumi obasjali i zagrijali čovječanstvo, i kada je ime Nikola Tesla postalo planetarna činjenica, on nikad nije zatajio svoj rodni Smiljan.

S razlogom i ponosom ga je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti davne 1896. izabrala za svog počasnog člana, a 1926. izabran je i za počasnog doktora zagrebačkog sveučilišta. Na staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu stoji jedinstvena ploča koja podsjeća da je Tesla na tom mjestu davne 1892. održao predavanje o izmjeničnoj struji i rekao: „Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom.“ Nažalost je povijesna činjenica da tadašnji zastupnici gradske skupštine nisu imali razumijevanja za to. Upravo zbog toga kao gradonačelnik grada Zagreba smatrao sam svojom moralnom dužnošću i političkom obavezom na svaki način pomoći ovu akciju da se u Pragu postavi spomenik Nikoli Tesli.

Zato sam danas ovdje dijeleći s vama zajedničku radost češko-hrvatskog prijateljstva i suradnje. Uostalom, veze Zagreba i Praga duge su i bogate. Sama povijest grada Zagreba počinje jednim Čehom, prvim zagrebačkim biskupom Duhom, prije 920 godina. Toliko traju i hrvatsko-češke veze.

Nije slučajno, jer ništa nije slučajno, da u najstrožem centru Zagreba postoji Praška ulica, a nedaleko nje i Masarykova. Te dvije češke ulice u srcu Zagreba spaja ulica koja nosi ime Nikole Tesle.

Zanimljivo je također da je između sva svjetska rata prva dama Praga, supruga legendarnog gradonačelnika Karela Baxe, bila Hrvatica Amelija Jurković, iz Opatije, a u isto vrijeme prva dama Zagreba bila je Pražanka Berta Picková, supruga slavnog zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. Konačno, neformalna prva dama Hrvatske tada je također bila jedna Pražanka, Marija Dvořákova, supruga tadašnjeg hrvatskog političkog i narodnog vođe i tribuna Stjepana Radića.

Nikola Tesla je u Hrvatskoj i cijelom svijetu pojam za genijalnog čovjeka i služi kao trajan uzor i primjer. Zato od srca zahvaljujem Hrvatsko-češkom društvu na ovoj inicijativi, kao i na drugim mnogobrojnim akcijama kojima promiče hrvatsko-češke veze, veze dvaju bliskih i prijateljskih naroda.

Stoga sam posebno ponosan na činjenicu što ću u listopadu biti pokrovitelj proslave 140. obljetnice Češke besede u Zagrebu, najstarije manjinske udruge u glavnom gradu.

I na kraju pozivam sve drage prijatelje Čehe da ljeti na putu prema Jadranskom moru svrate i u Zagreb, u Teslin rodni Smiljan te na Plitvička jezera na čijim je slapovima Tesla i dobio ideju da vodu iskoristi za proizvodnju struje.

Neka je vječna slava tom velikom ili najvećem geniju, a vama hvala na strpljenju.

Živjeli!

Govor predsjednika Hrvatsko-češkog društva Marijana Lipovca

Dame i gospodo!

pozdravljam vas u ime Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, udruge koja već 22 godine aktivno djeluje na promicanju hrvatsko-češkog prijateljstva i razvoju što boljih odnosa između naših dviju zemalja i naroda.

Mi Hrvati u Pragu se uvijek osjećamo ugodno, pomalo kao kod kuće, no posebno je lijepo biti Hrvat u Pragu danas kad otkrivamo spomenik velikom sinu Hrvatske, slavnom izumitelju Nikoli Tesli, koji je u Pragu doduše živio kratko, ali koji mu je do kraja života ostao u krasnoj uspomeni. U knjizi povijesti hrvatsko-čeških odnosa mnogo je poglavlja, a jedno od najvažnijih čine hrvatski studenti koji su se školovali na Karlovom sveučilištu, još od vremena Jana Husa pa do danas.

U Hrvatsko-češkom društvu ponosni smo što smo ovdje u Pragu u posljednjih šest godina uspjeli postaviti spomen-obilježja četvorici od njih. Nedaleko odavde, u Technickoj ulici na Visokoj kemijsko-tehnološkoj školi nalazi se poprsje dobitnika Nobelove nagrade kemičara Vladimira Preloga, a na području Praga 6, u crkvi svetog Norberta je i spomen-ploča u čast političara Stjepana Radića koji se na tom mjestu oženio Pražankom Marie Dvorakovom. Svoju spomen-ploču ima i geofizičar Andrija Mohorovičić, u Klementinumu u Pragu 1, a konačno od danas svoj spomenik ima i najpoznatiji iz te plejade hrvatskih studenata, Nikola Tesla. Nadam se da će ovo impresivno djelo Stefana Milkova i Jiříja Trojana postati nova atrakcija zlatnog Praga i ujedno jedan od simbola prijateljstva između Češke i Tesline domovine Hrvatske.

Upravo ove godine navršava se 130 godina otkako je Nikola Tesla iz Hrvatske otišao u Ameriku, gdje je stvorio djelo kojem se i danas toliko divimo. No Tesla nije bio samo građanin Hrvatske i Amerike, nego prije svega građanin svijeta, velik u svom znanstvenom geniju, ali i u svojoj ljudskoj skromnosti i jednostavnosti. U Teslinom rodnom kraju Lici pjeva se pjesma pod naslovom Junak iz Like.

U Hrvatskoj smo s punim pravom ponosni na našeg junaka iz Like koji je postao junak cijelog čovječanstva, a mi članovi Hrvatsko-češkog društva ponosni smo i sretni što nam je nakon punih osam godina uspjelo da Tesla u Pragu dobije spomenik kakav zaslužuje.

Kao što pjevaju u Prodanoj nevjesti: „Dobrá vĕc se podařila.“ Hvala svima koji su sudjelovali u realizaciji ove naše ideje, posebno Pragu 6, gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću, Českoj spořitelni te autorima spomenika, a hvala i svima vama koji ste došli na ovaj važan događaj u bogatoj povijesti hrvatsko-čeških veza.