Dušan Karpatský u Zagrebu proslavio 80. rođendan

Istaknuti češki kroatist, prevoditelj i književni povjesničar, počasni član Hrvatsko-češkog društva Dušan Karpatský proslavio je 22. svibnja 2015. 80. rođendan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u nazočnosti brojnih štovatelja i prijatelja koji su mu iskazali duboko poštovanje i zahvalnost za sve što je učinio u jačanju hrvatsko-čeških kulturnih veza.

Rođendansko slavlje priredili su Hrvatsko-češko društvo i Katedra za češki jezik i književnost uz potporu Ministarstva kulture, a tom je prilikom predsjednik HČD-a Marijan Lipovac slavljeniku uručio i Nagradu "Marija i Stjepan Radić" koja mu je dodijeljena zbog njegovih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini. „Ti odnosi počinju krajem 11. stoljeća s jednim Čehom koji je došao ovdje u Zagreb i postao prvi zagrebački biskup. On se zvao Duh, a u današnje vrijeme, 900 godina kasnije, najistaknutija osoba u hrvatsko-češkim odnosima je također jedan Čeh koji se doduše ne zove Duh, nego Dušan. I u tome ima stanovite simbolike jer odnosi Hrvata i Čeha upravo su najintenzivniji bili na području duha i duhovnog stvaralaštva, posebno na polju kulture, umjetnosti i znanosti. Uvijek su se između Hrvatske i Češke više razmjenjivale duhovne nego materijalne vrednote i u toj interakciji oba su se naroda duhovno bogatila i zbližavala“, kazao je Lipovac. O djelu Dušana Karpatskog govorila je prof. dr. Dubravka Sesar koja je podsjetila da je Karpatský neko vrijeme na Katedri za češki jezik i književnost djelovao i kao lektor. Posebno je istaknula njegovu sklonost prema Miroslavu Krleži kojem je na češkom 2013. objavio sabrana djela u sedam knjiga. U ime češkog veleposlanika Martina Košatke skup je pozdravio gospodarski savjetnik Bohuslav Zavadil koji je Karpatskog nazvao postojanim mostom koji više od pola stoljeća povezuje hrvatsku i češku književnost i obogaćuje ih svojim prijevodima. U ime Filozofskog fakulteta govorio je prodekan Željko Holjevac koji je podsjetio na bogate hrvatsko-češke povijesne veze. „Dušan Karpatský je dio života proveo na ovoj ustanovi koja je doista time počašćena, čuva tu memoriju i zato nam je drago da smo mogli ugostiti ovaj skup. Slavljenik je urezao dubok trag u naše veze i trajno ćemo ga sačuvati u svom sjećanju, uz nadu da ćemo s njim nastaviti plodnu suradnju i u budućnosti“, kazao je Holjevac.

Na proslavi je u ime Hrvatske akademije znansti i umjetnosti, čiji je Karpatský dopisni član, govorio akademik Tonko Maroević koji je istaknuo veliku ljubav Dušana Karpatskog prema hrvatskoj poeziji, a književni tajnik Matice hrvatske Luka Šeput podsjetio na dva kapitalna djela Dušana Karpatskog – Zlatnu knjigu češkoga pjesništva, koju je Nakladni zavod Matice hrvatske objavio 2003. te veliku antologiju hrvatske poezije na češkom jeziku Korablja od koralja (Koráb koralový) iz 2007. koja obuhvaća tisuću godina hrvatske poezije i stihove gotovo stotinu pjesnika. „Hvala Vam što ste odabrali hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu te njoj posvetili svoj talent, vrijeme i svoje snage. Matici hrvatskoj je posebna čast i zadovoljstvo što je mogla biti platformom u jednom segmentu Vaše bogate međukulturne promicateljske djelatnosti“, rekao je Šeput.

Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ Antun Vujić prisjetio se početaka svoje suradnje s Dušanom Karpatskim u vrijeme kada je bio ministar kulture. „Jednom prilikom htio sam mu pridržati kaput. On je odbio, a ja sam rekao: hrvatskom ministru kulture je čast držati kaput jednom Dušanu Karpatskom“, kazao je Vujić dodavši da se na Karpatskog može primijeniti stih Jana Nerude „Sve što sam bio volio sam biti.“ „Progonjeno dijete u doba okupacije, čovjek koji je osjetio ostracizam Praškog, pa donekle i Hrvatskog proljeća, koji je radio i odgajao ljude u provinciji, koji je pod tuđim imenima pisao, koji je imao i zabranu pisanja – jesi li sve to želio biti? Mislim da jesi jer ako hoćeš postići najviše, katkada moraš prihvatiti i najmanje. Znamo za Dušanova prijateljstva s velikim hrvatskim i češkim ljudima, a meni je drago da se mogu pohvaliti da sam jedan od malih prijatelja Dušana Karpatskog“, rekao je Vujić.

Načelnica Odjela za promidžbu knjige i čitanja Ministarstva kulture Dubravka Đurić Nemec podsjetila je na zasluge Dušana Karpatskog kao prevodioca i promicatelja hrvatske književnosti u Češkoj. „On je učinio da su djela hrvatskih književnika postala dio kućne biblioteke prosječnog češkog domaćinstva. Prevodio je i kanonske tekstove i popularnu književnost i pritom podjednako uvažavao i estetske vrijednosti originala koji je prevodio, ali i recepcijski potencijal češkog čitatelja“, kazala je Đurić Nemec. Na proslavi su govorili i slavljenikovi prijatelji Zlatko Šešelj koji je istaknuo njegovu marljivost, ali i kulinarske vještine, te Vojo Šiljak koji je podsjetio na slavljenikovo sudjelovanje na Sajmu knjige u Istri.

Dušan Karpatský zahvalio je nazočnima na proslavi, posebno uzvanicima s kojima surađuje već godinama i desetljećima, prisjetivši se brojnih detalja vezanih uz objavljivanje pojedinih njegovih djela. Posebno ga je obradovala nazočnost bivšeg veleposlanika Zorana Pičuljana s kojim je plodno surađivao, Mije Ivureka koji je nekada vodio promidžbeni odjel u Ini, slikarice Zdenke Pozaić te Vlatke Banek iz HČD-a koja ga je uporno predlagala za Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu koju je napokon i dobio 2002. U sklopu svečanosti studentice Sonja Vojvodić i Tena Šinjori pročitale su zapise Dušana Karpatskog iz knjige Epistolar u kojima opisuje svoje susrete s Jaroslavom Seifertom i Miroslavom Krležom, kojem je na 84. rođendanu obećao da će ga se sjetiti kad i sam bude imao 84 godine. Karpatský je obećanje obnovio i na svojoj proslavi te dogovorio novi susret za četiri godine. Cijela svečanost je protekla u ležernom duhu i pozitivnom ozračju, reklo bi se upravo u duhu hrvatsko-češkog prijateljstva.