Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka

Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se 3. studenog 2015. na spomen-večeri u Češkom domu u Zagrebu dvojice svojih istaknutih članova-utemeljitelja kojima ove godine padaju okrugle godišnjice rođenja i smrti, novinara Božidara Grubišića i sociologa Miroslava Jileka koji su dali ključan doprinos osnutku i profilaciji ove udruge.

Božidar Grubišić rodio se 20. listopada 1925. u Zagrebu, a umro je u Šibeniku 12. listopada 2000. Po majci je bio Čeh te se tako i izašnjavao. Od 1946. živio je u Daruvaru gdje počinje surađivati u tek osnovanom češkom tjedniku Jednota kojem je od 1952. do 1965. bio glavni i odgovorni urednik. Potaknuo je razvoj izdavaštva češke manjine pa je 1953., s Frantom Burianom ponovno pokrenuo časopis Detský koutek, a iste godine i Český lidový kalendář. Inicirao je i izdavanje udžbenika za češke škole, pokrenuo Studnice - književni prilog Jednote, te kulturni zbornik Přehled. Od 1965. živio je u Zagrebu gdje je do 1980. radio na Radio Zagrebu kao urednik informativnih emisija i redakcije za unutarnju politiku i privredu. Nakon toga, od 1980. do 1982., bio je glavni urednik latiničkog izdanja Borbe, zatim je do 1983. bio predsjednik Skupštine Općine Trešnjevka, a do umirovljenja 1986. bio je urednik Kronike Čeha i Slovaka na Televiziji Zagreb. Bio je čelna osoba inicijativnog odbora za osnutak Hrvatsko-češkog društva 1992. kojem je od 1994. do 1998. bio tajnik.

Miroslav Jilek rodio se 7. svibnja 1945. u Gornjem Daruvaru, a umro je u Zagrebu 27. prosinca 2005. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1969. je diplomirao sociologiju i filozofiju, 1974. je magistrirao na Arhitektonskom fakultetu, na studiju iz područja urbanih i prostornih znanosti, a 1997. doktorirao na Filozofskom fakultetu. Od 1971. pa sve do smrti Jilek je bio zaposlen na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta na Katedri za metodologiju znanstveno-istraživačkog rada, a na Ekonomskom fakultetu predavao je sociologiju turizma. Bavio se uglavnom sociologijom grada i prostora, kulture, mladeži, masovnih komunikacija, slobodnog vremena, turizma, životnih stilova, religije te metodologijom znanstveno-istraživačkog rada u području društvenih znanosti. Bio je i član Češke besede Zagreb i Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba.

O Grubišićevim i Jilekovim zaslugama za HČD govorio je predsjednik Društva Marijan Lipovac. „U prvim danima i godinama HČD-a dragocjene su bile Grubišićeve organizacijske sposobnosti, njegovo iskustvo novinara i urednika, pa i društveno-političkog radnika, odlično poznavanje Češke, češke manjine i češkog jezika. Od Grubišića potječe i strateška orijentacija HČD prema udrugama češke manjine kao našim prirodnim partnerima, i to tako da jedni drugima svojim aktivnostima ne konkuriramo, nego da se nadopunjujemo. Ono što je trajna ostavština Božidara Grubišića je glasilo Susreti koje je upravo on osmislio i pokrenuo, zajedno s Vlatkom Banek, a koje smo prije pet godina uspješno obnovili i unaprijedili. Miroslav Jilek bio je jedan od članova inicijativnog odbora za osnutak našeg Društva, a kasnije je bio na čelu Sekcije za društvene tijekove gdje su u punoj mjeri došli do izražaja njegova erudicija, veliko znanje iz raznih područja, analitičan pristup društvenim pojavama kakav se i očekuje od jednog sociologa. Ukratko, Jilek je bio jedan od mozgova HČD-a, uvijek spreman svoje znanje prenositi drugima, bilo na tribinama i predavanjima, bilo u neformalnim druženjima uz pivo ili daruvarski rizling. Osobe formata Božidara Grubišića i Miroslava Jileka teško je nadomjestiti i naravno da nam i danas nedostaju i da bi nam dobro došli sa svim svojim sposobnostima, znanjima i entuzijazmom s kojim su pristupali radu na jačanju hrvatsko-čeških odnosa, jer to je ono što ih je obojicu povezivalo“, kazao je Lipovac. Podsjetio je da od 2012. HČD dodjeljuje nagradu za doprinos razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području publicistike i medija nazvanu po Božidaru Grubišiću (dobila ju je NIU Jednota), dok ime Miroslava Jileka nosi nagrada za doprinos hrvatsko-češkim vezama na području društvenih znanosti (jedini dosadašnji dobitnik je Vjenceslav Herout). Na spomen-večeri je prikazan i polusatni dokumentarni film o Grubišiću i Jileku koji je pripremila Vlatka Banek uz pomoć članova svoje obitelji, s mnoštvom zanimljivih podataka te fotografskih i filmskih materijala kojima je istaknut Grubišićev i Jilekov značaj ne samo za HČD i češku manjinu, nego i za širu zajednicu. Svoja sjećanja na njih iznijeli su i nazočni na spomen-večeri. Zdenka Taborska je spomenula da je Jilek mnoge pripadnike češke manjine potaknuo da upišu fakultete te istaknula da su zagrebački Česi od njega saznavali prve informacije o civilnom društvu. Jilekov kolega prof. dr. Mladen Labus istaknuo je da su mnoge spoznaje do kojih je Jilek došao u svojim sociološkim istraživanjima aktualne i danas. „Bio je tip intelektualca koji se danas već pomalo gubi. Resilo ga je kritičko mišljenje i human odnos prema čovjeku i svijetu, blagost i fini humor“, kazao je Labus. Govoreći o Grubišiću, Vlatka Banek se prisjetila kako se zajedno s njim 1987. izborila za postavljanje poprsja hrvatskog skladatelja češkog porijekla Frana Lhotke u njegovoj ulici u zagrebačkom naselju Prečko, a kasnije i skladatelju Krsti Odaku koji je bio praški student. Potpredsjednik Saveza Čeha i predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik podsjetio je na Grubišićeve zasluge za novinstvo češke manjine i poručio da hrvatski Česi danas nastavljaju djelo koje je on započeo. Na spomen-večeri bili su i članovi obitelji Grubišić i Jilek koji su HČD-u dali velik broj dokumenata i fotografija temeljem kojih je rekonstruiran njihov životopis. Budući da HČD u veljači 2017. slavi svoju 25. godišnjicu, plan je da se do tada na spomen-večerima podsjeti na još neke od istaknutih pokojnih članova Društva.