Hrvatsko-češko društvo izdalo novi broj svog glasila Susreti

Hrvatsko-češko društvo izdalo je novi broj svog glasila Susreti koji je javnosti predstavljen 8. lipnja u Češkom narodnom domu u Zagrebu. Riječ je o 34. broju glasila, odnosno šestom od ponovnog pokretanja ove edicije 2011., nakon stanke od 12 godina.

Susreti donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa, izvještaje o aktivnostima Hrvatsko-češkog društva, o životu češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i niz zanimljivih tekstova: o češkom kralju i rimsko-njemačkom caru Karlu IV. povodom 700. godišnjice rođenja, o pomoćnom zagrebačkom biskupu i daruvarskom Čehu Josipu Salaču, o vezama Ivana Zajca i Ive Vojnovića s Česima, o češkom književniku i novinaru Karelu Havlíčeku Borovskom, o ocu hrvatske enologije Dragutinu Stražimiru, o ciklusu Slavenska epopeja češkog slikara Alfonsa Muche, o Opatijki Ameliji Jurković koja je između dva svjetska rata bila prva dama Praga, o vezama Hrvata i Čeha na području popularne glazbe, o djelovanju Hrvatskog sokola u Daruvaru, o odnosu Tomáša Masaryka prema alkoholizmu, o vodenim bićima iz čeških legendi i druge. Intervju za Susrete dao je istaknuti hrvatski likovni umjetnik Ivica Antolčić, najstariji član Hrvatsko-češkog društva koji se prisjetio svojih susreta s hrvatskim kiparima češkog porijekla – Vojtom Branišem, Želimirom Janešom, Vanjom Radaušem i Milom Vod. Susreti su objavljeni uz financijsku pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture, a oborili su dva rekorda: imaju čak 80 stranica te čak 20 autora. Uz urednika Marijana Lipovca to su i članovi HČD-a Miroslav Křepela, Vlatka Banek, Tihomil Maštrović, Snježana Herceg, Franjo Vondraček, Vjenceslav Herout, Mato Pejić, Zdenka Taborski, Ivanka Stahuljak, Ivona Mamić, Barbora Veselić, Tonći Stanić i Vladimir Ivić, a priloge je napisalo i čak šest autora koji nisu članovi HČD-a: akademik Tonko Maroević, Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Matija Ivačić s Katedre za bohemistiku, češka muzikologinja Michaela Freemanová, Jasenka Kranjčević koja je jedna od vodećih stručnjaka za povijest hrvatskog turizma i Lenka Kopřivová, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj, a objavljena je i pjesma o Pragu koju je 1989. napisao pjesnik i diplomat Drago Štambuk. Sadržaj novih Susreta predstavio je Marijan Lipovac koji je istaknuo da promocija pada u pravi trenutak, uoči razdoblja kad će hrvatsko-češki odnosi biti posebno dinamični zbog predstojeće turističke sezone i Europskog nogometnog prvenstva gdje se Hrvatska i Češka sučeljavaju u istoj skupini. Lipovac je izrazio zadovoljstvo što i novi Susreti donose vijesti koje svjedoče o stalnom uzlaznom trendu u hrvatsko-češkim odnosima, od politike do kulture i gospodarstva te što svojim tekstovima nastavljaju ukazivati na međusobne sličnosti i razlike Hrvatske i Češke, otkrivajući kapilarnu povezanost češkog i hrvatskog naroda u povijesti na brojnim razinama. „Doista je zapanjujuća količina te kapilarne, dakle naoko sitne, ali time ne manje čvrste povezanosti Hrvata i Čeha. To smo naznačili već samim koricama: na naslovnici donosimo sliku samostana Emaus u Pragu kojeg je osnovao Karlo IV. i u njega doveo hrvatske glagoljaše, jedna od arhitektonski najvažnijih i najpoznatijih spomenika naših uzajamnih veza. Na zadnjoj stranici je pak slika češkog slikara Alfonsa Muche koja prikazuje obranu Sigeta, a ove godine se obilježava 450. godišnjica tog slavnog i tragičnog događaja te pogibije Nikole Šubića Zrinskog koji je uz to bio i češki zet“, rekao je Lipovac koji je istaknuo suradnju i partnerstvo HČD-a s institucijama češke manjine. „To je naša trajna orijentacija od samih početaka, kad to nije bilo niti probitačno, a niti politički unosno, no mi se ni tada nismo vodili političkim pragmatizmom, nego smo samo slijedili pozitivnu hrvatsku tradiciju u kojoj je prihvaćanje manjina kao sastavog dijela hrvatskog društva civilizacijsko dostignuće izgrađivano stoljećima i važna odrednica hrvatskog identiteta kojeg ne bi bilo ovakvog kakav je bez pripadnika manjina“, poručio je Lipovac. O ulozi češke manjine u ukupnim vezama Hrvata i Čeha govorio je i Juraj Bahnik potpredsjednik Saveza Čeha i predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, podsjetivši uz ostalo i na proglas Saveza Čeha u Hrvatskoj iz travnja 1993. u kojemu su Česi u 13 članaka zasvjedočili svoju odanost Hrvatskoj kao svojoj jedinoj domovini koja štiti i njeguje njihova nacionalna prava. „Hrabrost i vizija trebali su i osnivačima HČD-a 1992. Promovirati hrvatsko-češko prijateljstvo kao vrijednost koju treba njegovati, unapređivati i ugrađivati ju kao dobrobit u hrvatsko društvo pošten je odnos prema općeljudskim vrijednostima i multikulturalnosti na djelu. HČD je svojim osnivanjem postalo karika koja je nedostajala u tradicionalno dobrim hrvatsko-češki odnosima, a svojim je radom u međuvremenu postalo respektabilna intelektualna i kulturna institucija, jedinstvena u Hrvatskoj. Promičući vrijednosti češkog naroda i države, HČD potiče razvoj hrvatsko-čeških odnosa i na temelju toga stvara nove vrijednosti u hrvatskom društvu“, kazao je Bahnik. Na promociji su među ostalima bili i saborski zastupnik Jaroslav Pecnik, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić te potomci dviju istaknutih osoba iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa – Mladen Jonke, sin Ljudevita Jonkea i Maja Maričić, unuka Marije i Stjepana Radića.