Proslava 700. godišnjice rođenja Karla IV. u Zagrebu

Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb proslavili su 700. godišnjicu rođenja Karla IV. 17. svibnja 2016. u Češkom domu u Zagrebu.

Kako je istaknuo predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, radi se o važnom jubileju iz češke povijesti, ali i iz povijesti hrvatsko-čeških odnosa, budući da Karlo IV. pripada osobama koje spajaju Hrvate i Čehe. „Karlo IV. spaja nas prije svega kao osnivač Karlovog sveučilišta na kojem su studirali brojni Hrvati, ali i kao osnivač samostana Na Slovanech u Pragu 1347. u koji je pozvao hrvatske benediktince s Pašmana, što je imalo dalekosežan utjecaj na razvoj češke kulture i duhovnosti“, kazao je Lipovac. Prema njegovim rijelima, taj Karlov čin ima snažno simboličko značenje jer osoba Karla IV. i njegova baština su među temeljnim odrednicama češkog nacionalnog identiteta, dok su glagoljaši i glagoljica jedna od temeljnih identitetskih odrednica Hrvata. „Mi Hrvati s pravom možemo zavidjeti Česima na Karlu IV. jer naprosto u povijesti nismo imali osobu koja bi se mogla s njim usporediti. Karlo IV. je učvrstio češku državnost i zacrtao smjer razvoja Češke, što za posljedicu ima to da je danas Češka jedna od najprosperitetnijih europskih zemalja kojoj se i danas divimo. Zato ga Česi s pravom nazivaju ocem domovine“, zaključio je Lipovac.

O životu Karla IV. govorio je Dubravko Dosegović. On je istaknuo da se Karlo IV., kao pripadnik dinastije Luxemburg, posebno ponosio svojim češkim korijenima, budući da mu je majka bila iz češke dinastije Přemyslovića. „Karlo IV. bio je novi tip vladara, kralj-intelektualac. Bio je obrazovan i govorio je češki, njemački, latinski, talijanski i njemački“, kazao je Dosegović. O životu u Češkoj u vrijeme Karla IV. govorila je Marina Kolaček Novosel koja je govorila i o češkoj kraljevskoj kruni koju je dao izraditi Karlo IV. O hrvatsko-češkim glagoljaškim vezama govorio je akademik Josip Bratulić koji je podsjetio na zasluge čeških slavista koji su se bavili hrvatski glagoljaštvom. Govorio je i o hrvatskim glagoljašima koji su došli u Prag na poziv Karla IV., kazavši da su u Češku bili pozvani i došli kao učitelji, ali su se pretvorili u učenike nakon što su upoznali bogatu češku kulturu. Stoga su na hrvatski i na glagoljicu preveli češke tekstove, među kojima i srednjovjekovnu enciklopediju Lucidar, a kasnije su se u hrvatskim glagoljskim brevijarima mogle naći i propovijedi Jana Husa. Na proslavi 700. godišnjice rođenja Karla IV. bio je i češki veleposlanik Martin Košatka koji je kazao da Česi tog svog vladara iz 14. stoljeća smatraju najvećim Čehom.