U Zagrebu održana spomen-večer u čast Predraga Jirsaka

Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb prisjetili su se 27. travnja 2016. istaknutog hrvatskog bohemista, književnika i prevoditelja Predraga Jirsaka povodom 75. godišnjice rođenja i 5. godišnjice smrti.

U dvorani Češkog doma tražio se stolac više jer okupili su se brojni studenti bohemistike te Jirsakovi prijatelji i poštovatelji, uz članove njegove obitelji, suprugu Nadu, kćeri Libuše, Ivanu i Iskru te sina Mislava. O Jirsaku kao bohemistu govorila je prof. dr. Dubravka Sesar s Katedre za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz mnoga prisjećanja na zajedničke trenutke, dok je prof. dr. Marijan Bobinac s Odsjeka za germanistiku govorio o Jirsaku kao uredniku časopisa Umjetnost riječi u kojem je dao važan doprinos književnoj znanosti. Vedrom i ležernom ugođaju spomen-večeri posebno je pridonijela Jirsakova najmlađa kći, glumica Iskra Jirsak koja je čitala odlomke iz očevih proznih i poetskih djela. Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac pojasnio je da je spomen-večer organizirana i u povodu predstojeće proslave 25. godišnjice ove udruge kojoj je Jirsak bio jedan od inicijatora i osnivača te prvi potpredsjednik. „Upravo je on bio zaslužan za definiranje programskih osnova Društva. Njegov entuzijazam, široko obrazovanje i erudicija i danas nam nedostaju, ali oni su bili upravo presudni u vremenima kad se HČD tek rađalo i stasalo, kad je trebalo iz zaborava izvući tolike nepoznate i zapostavljene osobe i događanje iz povijesti hrvatsko-čeških veza i kad su se, osnutkom samostalne Hrvatske, napokon stekli uvjeti da veze Hrvata i Čeha zažive u punom opsegu, da se više ne svode samo na gospodarsku razmjenu i turističko servisiranje, kako je rekao u govoru na osnivačkoj skupštini, nego i na politiku i kulturu“, kazao je Lipovac. Podsjetio je da od 2012. ime Predraga Jirsaka nosi nagrada Hrvatsko-češkog društva za doprinos razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike i pisane riječi (jedina dobitnica je Dubravka Sesar). Predsjednica Češke besede Zagreb Alenka Štokić o Jirsaku je govorila kao njegova studentica, prisjetivši se s kolikim je žarom održavao svoja predavanja. Sjećanja na Jirsaka iznijeli su i pročelnica Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti prof. dr. Zrinka Kovačević te drugi nazočni na spomen-večeri, a o Jirsaku kao osobi, profesoru, književniku i prevodiocu govorili su i drugi njegovi prijatelji, suradnici i studenti u kratkom filmu koji su pripremile Vlatka i Tamara Banek.

Predrag Jirsak rodio se u Osijeku 24. siječnja 1941., a umro je u Zagrebu 5. srpnja 2011. Diplomirao je komparativnu književnost i anglistiku 1965. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1967. do 1968. radio je kao lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, gdje je upisao poslijediplomski studij češke književnosti. Od 1969. počeo je raditi na studiju bohemistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je vodio jezične vježbe, a od 1972., nakon umirovljenja Ljudevita Jonkea, predavao je češku književnost sve do odlaska u mirovinu 2007. Prevodio je s engleskog, češkog i slovačkog jezika. Napisao je roman za djecu Mjesečeva djeca (1958.), a najvažnije djelo mu je roman moderne poetike Karavan savršenih (1964.). Autor je i pjesničkih zbirki Lov na vepra (1986.) i Žena u jednini (2010.) te zbirke priča Lugarinka i grdelin (2010). Predrag Jirsak bio je član uredništva časopisa Telegram i Umjetnost riječi u kojem je objavio značajne radove o teoriji književnosti, praškom strukturalizmu i suvremenoj češkoj književnosti. U Hrvatskoj enciklopediji i Leksikonu stranih pisaca pisao je natuknice iz češke književnosti. Prevodio je znanstvena djela te umjetničku prozu i poeziju s češkog, slovačkog i engleskog. Za prijevod romana Josefa Škvoreckog Jedna Dvořakova ljubav bio je 2000. dobitnik Nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Preveo je i Poštarsku bajku Karela Čapeka. Važan je i Jirsakov prijevod (u suradnji s ocem Mirkom Jirsakom) tri knjige Vojtecha Zamarovskog, Bogovi i junaci antičkih mitova, Grčko čudo i Otkriće Troje koje su imale značajnu ulogu u popularizaciji antičke kulture i baštine u Hrvatskoj, posebno među mladima.