U Zagrebu obilježena 80. godišnjica rođenja Václava Havela

Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb obilježili su u srijedu 9. studenog u Češkom domu u Zagrebu 80. godišnjicu rođenja Václava Havela, češkog političara i književnika, prvog predsjednika Češke i posljednjeg predsjednika Čehoslovačke, vođe Baršunaste revolucije kojoj je 1989. u toj zemlji srušen komunistički režim. Proslavi je bio nazočan velik broj ljudi, među njima i mnogo studenata bohemistike.

O Havelovom političkom djelovanju govorio je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je kazao da skupom posvećenom Havelovom 80. rođendanu Hrvatsko-češko društvo nastavlja svoju tradiciju. „Naime, Havelove rođendane slavili smo još za Havelova života: 1996. njegov 60. rođendan kad smo objavili posebno izdanje našeg glasila Susreti, 2002. smo povodom Havelovog 66. rođendana inicirali Književni petak u Gradskoj knjižnici posvećen njemu, a 2011. povodom 75. rođendana organizirali smo projekciju filma Građanin Havel u kinu Europa, mjesec dana prije Havelove smrti. Danas slavimo Havelov rođendan po prvi put od njegove smrti. Tim proslavama na neki smo način obnovili tradiciju koja je postojala između dva svjetska rata u Zagrebu, kada su se redovito slavili rođendani tadašnjeg predsjednika Tomaša Masaryka“, kazao je Lipovac. Govoreći o Havelu, kazao je da je Havel zastupao stav da politika ne mora biti samo umijeće mogućeg, već da može biti i umijeće nemogućeg, umijeće usavršavanja sebe i svijeta, što je dokazao svojim primjerom. „U Havelovom razdoblju Češka je doživjela temeljitu preobrazbu oslobodivši se političkih i duhovnih okova kojima je bila vezana uz Sovjetski savez i dokazala svoju demokratsku i civilizacijsku razinu mirnim razlazom sa Slovačkom. Od sive i turobne zemlje iza željezne zavjese Češka je postala napredna i uspješna zemlja razvijenog demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva. Zaštitni znak takve uspješne Češke bio je i ostao upravo Havel, priznat diljem Europe i svijeta kao borac za politiku utemeljenu na humanizmu, poštenju i moralu te kao vrhunski intelektualac rođenjem i odgojem duboko ukorijenjen u češku povijest, kulturu, tradiciju, mentalitet, u češki duh koji ga je i iznjedrio jer nije slučajno da se čovjek poput Havela pojavio upravo u Češkoj. Havel je dokazao da vlast ne kvari nužno svaku osobu, nego da je uvijek posrijedi mogućnost izbora, da se ne mora biti u oporbi da bi se zadržalo poštenje i moralna čistoća, nego da je te ideale moguće i potrebno ostvariti i na najvišoj poziciji u državi. Unatoč visokoj državničkoj funkciji Havel je zadržao pristupačnost, jednostavnost i ležernost pa ga se smatralo idealnim šefom jedne nevelike srednjoeuropske države“, rekao je Lipovac. Podsjetio je i na Havelove veze s Hrvatskoj kojoj je davao podršku tijekom srpske agresije, a branio je i legitimitet operacije Oluja. Hrvatsku je Havel dvaput službeno posjetio 2000., a dok je kao disident bio u zatvoru njegove su se drame izvodile u zagrebačkim kazalištima. Lipovac je spomenuo da je Hrvatsko-češko društvo predložilo da jedna ulica u Zagrebu dobije ime Václava Havela. „Razlog zašto u Hrvatskoj volimo Havela je i taj što nismo imali državnika poput njega. Česima zavidimo na Havelu, ali ne zbog toga što ne bismo bili sposobni iznjedriti državnika poput njega, nego stoga što žalimo što su prilike u Hrvatskoj krajem osamdesetih i početkom devedesetih bile takve da nisu bile pogodne za pojavu hrvatskog Havela. Jer da bi se Havel pojavio u Hrvatskoj, on se najprije morao pojaviti u Srbiji, ili se barem trebao pojaviti srpski Gorbačov ili Jeljcin. No u Srbiji se s Miloševićem pojavio novi Hitler, a protiv Hitlera se ne možete učinkovito boriti Havelom, u situaciji kada vam prijeti genocid kao što je bio slučaj s Hrvatima tijekom srpske agresije“, rekao je Lipovac.

O Havelovom književnom radu govorio je Matija Ivačić s Katedre za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. On je kazao da se Havel kao književnik najprije javio s pjesmama, ali da je slavu stekao svojim dramama pisanima u duhu teatra apsurda. U njima se bavi pojedincem i njegovim moralnim integritetom u sukobu s komunističkim sustavom, zbog čega je teško odvojiti Havela književnika od Havela kao borca za slobodu i demokraciju. Odlomke iz Havelovih djela interpretirali su članovi Literarne sekcije Češke besede Zagreb i učenici Češke dopunske škole u Zagrebu. Bili su prikazani i isječci iz dokumentarnog filma Građanin Havel te pjesme Havlíčku Havle i Pane prezidente u prijevodu Mate Pejića.

Na svoje susrete s Havelom još od vremena Baršunaste revolucije podsjetio je češki veleposlanik Vladimír Zavázal istaknuvši velik ugled koji je Havel uživao u svijetu gdje je Češka postala poznata upravo po njemu.