U Pragu otkrivena spomen-ploče u čast Josipa Jurja Strossmayera

Na Strossmayerovom trgu u Pragu 14. veljače 2017. održana je svečanost otkrivanja spomen-ploče u čast Josipa Jurja Strossmayera koja podsjeća na zasluge ovog hrvatskog velikana i na njegove veze s češkim glavnim gradom.

Metalna ploča velikih dimenzija smještena je na stambenoj zgradi ispod natpisa s imenom trga, a natpis na češkom jeziku glasi: „Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), biskup đakovački i srijemski, veliki dobročinitelj hrvatskog naroda, osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i modernog Sveučilišta u Zagrebu, pobornik ekumenizma, suradnje slavenskih naroda i prijatelj Čeha, godine 1888. izabran je za počasnog građanina Praga koji mu se 1925. odužio davanjem imena ovom trgu. Povodom 200. godišnjice rođenja podižu Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Hrvatsko-češko društvo i Gradska četvrt Prag 7.“ Akciju za postavljanje ploče pokrenuli su Hrvatsko-češko društvo i hrvatsko veleposlanstvo 2015. kad se navršavalo 200 godina od Strossmayerova rođenja, a financijsku potporu dao je Grad Zagreb. Ploču je izradio Centar za dizajn iz Zagreba prema nacrtima Vlade Milunića, hrvatskog arhitekta koji od 1956. živi u Pragu, projektanta Kuće koja pleše, najpoznatije zgrade suvremene arhitekture u Pragu.

Spomen-ploču su otkrili predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i načelnik Gradske četvrti Prag 7 Jan Čižinský. „Vrlo me raduje da je Strossmayerov trg dobio trajan spomen na iznimnu i zanimljivu osobu. Biskup Strossmayer bio je istaknuti pobornik prava slavenskih naroda, a njegovi učenici bili su proganjani te je mnogo njih našlo utočište u Pragu gdje im je zaštitnik postao Tomáš Garrigue Masaryk. Zahvaljujući tome danas u Pragu imamo Strossmayerov trg, a sedam ulica u raznim hrvatskim gradovima nosi Masarykovo ime“, kazao je Čižinský.

Božo Petrov je istaknuo da je Strossmayer među mnogim slavenskim narodima do danas upamćen kao njihov veliki mecena i podupiratelj i podsjetio na njegove zasluge za Hrvatsku u kojoj je osnovao akademiju znanosti i umjetnosti, promicao Zagreb kao središte hrvatskoga nacionalnoga bića i podupirao rad niza čitaonica, đačkih stipendijskih zaklada te kulturnog i znanstvenoga stvaralaštva. „U takvim svojim zalaganjima Strossmayer kao Hrvat nikada nije bio isključiv, već je njegovao osobito poštovanje i prema drugim slavenskim narodima. Strossmayer je na osobit način volio Prag. U njega je često navraćao i hvalio ga kao jedan od najljepših gradova srednje Europe, a posvetio mu je i putopis Put Zlatnoga Praga. Kao vrsni intelektualac Strossmayer je itekako bio svjestan povijesne važnosti Praga kao intelektualnog, obrazovanog i kulturnoga žarišta u kojemu je u 19. i početkom 20. stoljeća stasao cvijet hrvatske inteligencije. Kulturni i znanstveni utjecaj Praga na hrvatske zemlje bio je i ostao nemjerljiv i do danas prepoznatljiv. Pobratimstvo češkog i hrvatskog naroda Strossmayer je posvjedočio i 1890. kada je Prag bio pogođen razornom poplavom. Kao filantrop i mecena, zasigurno i sam duboko potresen tom nesrećom, svojom je financijskom pomoći – činom punim iskrenoga i bezrezervnoga suosjećanja – dao podstrek obnovi grada. Te je iste 1890., baš kao što je u Zagrebu svojemu hrvatskome narodu podario akademiju znanosti i umjetnosti, poput dobroga oca kojemu su sva slavenska braća jednaka, bitno svojim savjetima pridonio osnivanju Češke akademije znanosti i umjetnosti u Pragu. Strossmayerova je baština obveza, uzor i zalog pobratimstva velikog češkog i velikog hrvatskog naroda. Neraskidivo je to, iskreno i bezrezervno prijateljstvo koje se i danas ogleda na ovome trgu u ovome svečanome činu, ali i u Strossmayerovoj osobi koji je bio počasni građanin ovoga slavnoga i prelijepoga grada. Naša je obveza te odnose njegovati, stalno unapređivati i promicati na boljitak Češke Republike i Republike Hrvatske i njihovih naroda. Ovaj svečani čin i Strossmayerova osoba iznova istinski ujedinjuje i bratimi naše narode“, kazao je Petrov, koji je govor završio Strossmayerovim citatom o Česima iz 1882.: „Slava tom narodu češkom i ljubav kao našoj braći, kao našim prednjacima od kojih se možemo mnogo naučiti.“

Na svečanosti je bio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je da su veze Zagreba i Praga znakovite jer i sama povijest Zagreba počinje jednim Čehom, prvim zagrebačkim biskupom Duhom prije 920 godina, koliko traju i hrvatsko-češke veze. „U ovoj svečanoj prigodi iskazujem gradu Pragu, veleposlanstvu Republike Hrvatske u Češkoj Republici i Hrvatsko-češkom društvu duboku zahvalnost što smo zajedničkim snagama još jedanput ovjekovječili našega Strossmayera, na njegovome trgu u ovom predivnom gradu. Ljudi stvaraju povijest, a spomenici su ti koji na te velikane prošlosti ukazuju i koji ostaju u nasljeđe svim budućim naraštajima. Od srca posebno zahvaljujem Hrvatsko-češkom društvu, na ovoj inicijativi, ali i na drugim i mnogobrojnim akcijama kojima se promiču hrvatsko-češke veze, veze dvaju bliskih i prijateljskih naroda“, rekao je Bandić.

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac podsjetio je da su na inicijativu te udruge u Pragu dosad postavljene ploče ili spomenici Vladimiru Prelogu, Andriji Mohorovičiću, Stjepanu Radiću, Nikoli Tesli koji u Pragu ima svoju ulicu i sada đakovačkom i srijemskom biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, jedinom Hrvatu koji u Pragu ima svoj trg i koji je bio počasni građanin Praga. „Kao i mnogi Hrvati nekad i danas, i Strossmayer je volio Prag, ubrajao ga je među najljepše gradove Europe i rado ga posjećivao. Hvalio je Čehe zbog njihove snage duha, marljivosti i prosvijećenosti, prijateljevao je s Františekom Palackim i Františekom Ladislavom Riegerom, a Prag i Česi uzvraćali su mu tu ljubav. Antonin Dvořák posvetio mu je svoju skladbu, ali vidljivi znak koliko je Strossmayer bio popularan i prihvaćen u Češkoj je ovaj trg, jedan od brojnih međaša hrvatsko-češke uzajamnosti. No tek s ovom pločom koja Pražane podsjeća tko je bio Strossmayer ovo je u pravom smislu postao Strossmayerov trg“, kazao je Lipovac. Spomenuo je da se ova svečanost održava 14. veljače, na dan kada je davne 869. u Rimu umro slavenski apostol sveti Ćiril. „Bio je to tužan dan za njegovog brata svetog Metoda, a danas, gotovo 11 i pol stoljeća kasnije, okupili smo se radosni u čast Josipa Jurja Strossmayera koji je kao srijemski biskup bio Metodov nasljednik. Nasljednik ne samo u formalnom smislu, nego istinski baštinik ćirilometodske misli i njen pronositelj među slavenskim narodima. U tom ćirilometodskom duhu Strossmayer se zalagao za suradnju Slavena ne samo riječju, nego još više djelom i vlastitim životnim primjerom. S punim pravom zaslužio je ovaj trg. Strossmayer je za života spajao i okupljao, tražeći među ljudima i narodima ono što ih povezuje, a ne dijeli. Neka u tom duhu zajedništva i bratstva protječu i nadalje svi budući susreti Hrvata, Čeha i svih ljudi dobre volje“, zaključio je Lipovac.

Na svečanosti su bili i saborski zastupnici Vladimir Bilek i Tomislav Panenić, hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, češki veleposlanik u Hrvatskoj Vladimír Zavázal, potpredsjednica Udruge građana hrvatske narodnosti u Češkoj Lenka Kopřivová, predstavnik Katoličke crkve u Hrvata i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Pero Aračić te Hrvati koje žive u Pragu, među kojima i arhitekt Vlado Milunić i režiser Lordan Zafranović.

Uslijedilo je primanje u restoranu Letenský zameček koje je organizirao načelnik Jan Čižinský, a istog dana Marijan Lipovac održao je predavanje o Strossmayerovim vezama s Česima u Češko-hrvatskom društvu, što je bila prva javna akcija ove udruge od obnove njenog rada 2016. Tom je prigodom arhitektu Vladi Miluniću uručena Nagrada „Marija i Stjepan Radić“ koju mu je Hrvatsko-češko društvo dodijelilo 2016. povodom 75. rođendana. Dan je zaključen ugodnim druženjem u udruzi Lastavica koja okuplja osoba s područja bivše Jugoslavije te organizira brojne kulturne i humanitarne akcije.

Marijan Lipovac

Snimili: Tigran Ilić i Vesna Šimić