U Gospiću održana književna tribina o Václavu Havelu

(povratak)

Hrvatsko-češko društvo i projekt Kosinjska tiskara organizirali su 3. kolovoza 2017. u Kulturno-informativnom centru u Gospiću književnu tribinu na temu Václav Havel, češki književnik, građanski aktivist, političar i državnik.

 

O Havelovom književnom i političkom djelovanju govorio je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac koji je kazao da je Gospić kolijevka moderne hrvatske državotvorne ideje na čijem području je rođen otac domovine Ante Starčević i stoga pravo mjesto za predstavljanje političkih velikana drugih naroda i njihovo uspoređivanje s hrvatskima. Istaknuo je važnost Havelovih drama u čijem je središtu problem čovjekova identiteta u zamršenom odnosu između nemoćnoga pojedinca i otuđenoga sustava te odnos osobe i režima koji briše svaki osobni doživljaj zbilje. „Tom apsurdnom odnosu Havel daje fini, tipično češki crnohumorni ton po kojemu je njegov rukopis prepoznatljiv i vrijedan povijesnoga pamćenja. Drame su refleksija vremena u kojem ih je stvarao: intrigira ga komunistički sustav kao mašinerija, aparat i reakcija običnih ljudi koji mu se prilagođavaju“, rekao je Lipovac. Govorio je i o Havelu kao disidentu i političkom zatvoreniku koji je kao vođa Baršunaste revolucije 1989. postao predsjednik Čehoslovačke, a kasnije Češke.

 

„Havel je zastupao stav da politika ne mora biti samo umijeće mogućeg, već da može biti i umijeće nemogućeg, umijeće usavršavanja sebe i svijeta, što je dokazao svojim primjerom. U Havelovom razdoblju Češka je doživjela temeljitu preobrazbu oslobodivši se političkih i duhovnih okova kojima je bila vezana uz Sovjetski savez i dokazala svoju demokratsku i civilizacijsku razinu mirnim razlazom sa Slovačkom. Od sive i turobne zemlje iza željezne zavjese Češka je postala napredna i uspješna zemlja razvijenog demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva. Zaštitni znak takve uspješne Češke bio je i ostao upravo Havel, priznat diljem Europe i svijeta kao borac za politiku utemeljenu na humanizmu, poštenju i moralu te kao vrhunski intelektualac rođenjem i odgojem duboko ukorijenjen u češku povijest, kulturu, tradiciju, mentalitet, u češki duh koji ga je i iznjedrio jer nije slučajno da se čovjek poput Havela pojavio upravo u Češkoj. Havel je dokazao da vlast ne kvari nužno svaku osobu, nego da je uvijek posrijedi mogućnost izbora, da se ne mora biti u oporbi da bi se zadržalo poštenje i moralna čistoća, nego da je te ideale moguće i potrebno ostvariti i na najvišoj poziciji u državi. Unatoč visokoj državničkoj funkciji Havel je zadržao pristupačnost, jednostavnost i ležernost pa ga se smatralo idealnim šefom jedne nevelike srednjoeuropske države. Ono što bi političari od njega trebali preuzeti je poštivanje etičkih načela, posvećenost općem dobru i osjećaj poniznosti prema građanima koji ih biraju i u čije ime vladaju“, rekao je Lipovac. Podsjetio je i na Havelove veze s Hrvatskoj kojoj je davao podršku tijekom srpske agresije, a branio je i legitimitet operacije Oluja. „Hrvati Česima zavide na Havelu, ali ne zbog toga što ne bi bili sposobni iznjedriti državnika poput njega, nego stoga što žale što su prilike u Hrvatskoj krajem osamdesetih i početkom devedesetih bile takve da nisu bile pogodne za pojavu hrvatskog Havela. Jer da bi se Havel pojavio u Hrvatskoj, on se najprije morao pojaviti u Srbiji, ili se barem trebao pojaviti srpski Gorbačov ili Jeljcin. No u Srbiji se s Miloševićem pojavio novi Hitler, a protiv Hitlera se ne možete učinkovito boriti Havelom“, rekao je Lipovac. Na tribini je govorio i potpredsjednik Saveza Čeha i predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik koji je podsjetio na Havelov angažman u prebacivanju djece iz ratom pogođenog Daruvara u Češku 1991. Istaknuo je i pomalo zaboravljeno djelovanje češkog bataljuna UNPROFOR-a u Podlapači u Lici koji je tijekom srpske okupacije spasio preostalo hrvatsko stanovništvo te je predložio postavljanje spomenika u čast tim češkim vojnicima.

 

O ciljevima projekta Kosinjska tiskara govorio je njegov voditelj Milan Filipović, posebno istaknuvši ideju o izdavanju monografije grada Gospića. U raspravi je istaknuta važnost umrežavanja gospićkih kulturnih, umjetničkih, administrativnih i tehničkih kapaciteta radi ostvarenja planiranih projekata, a kao pozivitan primjer spomenuto je djelovanje Hrvatsko-češkog društva i izdavanje njegovog glasila Susreti koje je od skromnog biltena s vremenom preraslo u ozbiljan časopis. Marijan Lipovac je podsjetio da je zaslugom HČD-a u Pragu 2014. postavljen spomenik najpoznatijem Ličaninu i Gospićaninu Nikoli Tesli i poručio da bi upravo na tom velikanu Lika i Gospić trebali temeljiti svoj identitet kako bi se u pozitivnom svjetlu predstavili Hrvatskoj i svijetu.

 

Na tribini su bili nazočni i izaslanici ličko-senjskog župana Darka Milinovića i gospićkog gradonačelnika Karla Starčevića.

 

 

Marijan Lipovac

 

Snimio: Dragutin Kušić

Tribina1

Tribina2