Hrvatsko-češko društvo održalo svoju prvu tribinu u Zadru
Hrvatsko-češko društvo održalo je 9. studenog 2017. svoju prvu tribinu u Zadru, u prostorijama zadarskog Ogranka Matice hrvatske, u organizaciji Lektorata za češki jezik na Odsjeku za kroatistiku i slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru koji vodi mlada češka kroatistica Kristýna Rygolová.
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac tom je prigodom predstavio rad udruge te održao predavanje o povijesti hrvatsko-čeških odnosa od mitoloških vremena pa do današnjih dana. Pritom je posebno istaknuo neke od događaja i osoba koje povezuju Zadar i Češku, primjerice podatak da je na koncilu u Konstanzu na kojem je Jan Hus osuđen kao heretik i spaljen bio nazočan i zadarski nadbiskup. Lipovac je spomenuo i zadarskog nadbiskupa od 1821. do 1842., Čeha Josefa Františeka Novaka u čije vrijeme je Zadarska nadbiskupija 1828. postala metropolija za cijelu Dalmaciju nakon što su dokinute splitska i dubrovačka metropolija. Novak se na hrvatskom jeziku potpisivao kao “Josip Frane od Paule Novak po millosti Boxjoj i apostolskoga sidališta arkibiskup zadarski”, poticao je opće obrazovanje klera, podigao je niz malih crkvica i škola u zadarskoj okolici, reorganizirao je nadbiskupsko sjemenište i ponovno izgradio nadbiskupsku palaču. Gotovo istodobno, od 1831. do 1841. kraljevski namjesnik za Dalmaciju sa sjedištem u Zadru bio je češki plemić general Vjenceslav (Václav) Vetter von Lilienberg, zaslužan za gospodarski, kulturni i prosvjetni razvoj Zadra i Dalmacije: sagradio je cestu preko Velebita te u Zadru 1832. osnovao Arheološki muzej kojem je donirao prve predmete. Kako bi se upoznao s Dalmacijom, proputovao ju je i o tome ostavio dragocjene zapise. Osnovao je i zakladu za potporu studenata iz Dalmacije. Iako se uobičajeno navodi da je NK Hajduk osnovan u Pragu, ondje se među splitskim studentima tek rodila ideja o nogometnom klubu, a sam osnutak dogodio se u Zadru aktom Carskog namjesništva od 13. veljače 1911. Slavna hrvatska glumica Čehinja Marija Ružička Strozzi gostovala je 1907. u Zadru, unatoč prijetnjama lokalnih talijanskih iredentista koji su branili izvođenje predstava na hrvatskom jeziku. S iredentistima u Zadru iskustvo je možda imao i češki književnik Jaroslav Hašek koji je 1911. objavio pripovijetku Jak mne irredenta v Zadaru připravila o kariéru (Kako sam zbog iredente u Zadru izgubio karijeru). Od 2007. Zadarska županija i Južnomoravski kraj imaju partnerske odnose, kao i gradovi s njihovog područja (Biograd i Kyjov, Pag i Slavkov u Brna te Vir i Oslavany), a od 2013. u Zadru djeluje Udruga za promicanje međunarodnih hrvatsko-češko-slovačkih odnosa Oko Jadrana koja uglavnom okuplja Čehinje i Slovakinje koje su se udajom doselile na zadarsko područje.
Govoreći o djelovanju Hrvatsko-češkog društva, Marijan Lipovac je kazao da je jedan od njegovih najuglednijih članova i istaknuti književni povjesničar i kroatolog prof. dr. Tihomil Maštrović, rodom Zadranin, koji je 2008. kao ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice izborio međunarodno priznanje hrvatskog jezika.
Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru Božidar Šimunić podsjetio je na doprinos Čeha razvoju turizma na zadarskom području, kazavši da su Česi prije pola stoljeća prvi počeli dolaziti i u manja mjesta gdje su mještani sve turiste počeli nazivati Česima. Spomenuo je da je kao mladi profesor upoznao češku manjinu u Daruvaru i marljivost njenih pripadnika, a prisjetio se i da je na svečanost otvaranja zadarskog Filozofskog fakulteta 1955. došao ugledni češki lingvist Bohuslav Havránek prepoznajući važnost tog čina i grada Zadra.
Na tribini u zadarskom Ogranku Matice hrvatske uz Matičine članove bio je među ostalima nazočan i velik broj studenata kroatistike i slavistike sa svojom lektoricom Kristýnom Rygolovom, kao i članice udruge Oko Jadrana predvođene potpredsjednicom Barborom Veselić, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru Tado Oršolić i predstavnici medija.
Marijan Lipovac
Snimila Kristýna Rygolová
